U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u prosincu bile više za 20 posto nego u istom mjesecu godinu ranije * Daleko najveći rast proizvođačkih cijena bilježio je energetski sektor, za 49,6 posto u odnosu na prosinac 2021. u EU i za 48,6 posto u eurozoni
U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u prosincu bile više za 20 posto nego u istom mjesecu godinu ranije * Daleko najveći rast proizvođačkih cijena bilježio je energetski sektor, za 49,6 posto u odnosu na prosinac 2021. u EU i za 48,6 posto u eurozoni
Hrvatska je u prosincu bila među zemljama EU-a s najvećim padom proizvođačkih cijena u industriji, dok je poskupljenje energije podiglo cijene u Uniji i eurozoni, pokazale su danas procjene europskog statističkog ureda.
Na razini EU-a proizvođačke cijene industrijskih proizvoda porasle su u prosincu za 1,2 posto u odnosu na studeni kada su smanjene za 0,9 posto.
U eurozoni cijene su porasle za 1,1 posto u odnosu na prethodni mjesec kada su smanjene jedan posto.
Time je prekinuto dvomjesečno razdoblje njihovog pada, pokazuju Eurostatovi podaci.
Promjena smjera cijena odražava poskupljenja u energetskom sektoru, za 2,9 posto u EU i za 2,5 posto u eurozoni u odnosu na studeni kada su bili pojeftinili za 2,0 odnosno za 2,4 posto.
Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene u industriji bile su na oba područja niže za 0,1 posto nego u studenome.
Hrvatska uz Slovačku
Najsnažniji rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda na mjesečnoj razini bilježila je u prosincu Irska, za 43,2 posto.
Slijede Bugarska i Švedska s rastom cijena za šest odnosno za 4,4 posto.
Najveći pad proizvođačkih cijena u prosincu u odnosu na prethodni mjesec bilježio je pak Portugal, za 3,2 posto.
Slijede Hrvatska i Slovačka s padom proizvođačkih cijena u industriji u prosincu za 2,6 odnosno za 2,5 posto u odnosu na prethodni mjesec. U studenom proizvođačke su cijene u Hrvatskoj bile više jedan posto nego u listopadu.
Blaži rast
Na godišnjoj su razini cijene industrijskih proizvoda u prosincu porasle za 25,2 posto u EU i za 24,6 posto u eurozoni. U studenom uvećane su za 27,4 posto u EU i za revidiranih 27 posto u eurozoni.
Daleko najveći rast proizvođačkih cijena bilježio je energetski sektor, za 49,6 posto u odnosu na prosinac 2021. u EU i za 48,6 posto u eurozoni. U studenom bile su na oba područja više oko 56 posto.
Zamjetno su u prosincu porasle i cijene netrajnih potrošačkih dobara, za 16,7 posto u EU i za 15,6 posto u eurozoni, nešto blaže nego u studenom, pokazuju tablice Eurostata.
Kada se isključi energetski sektor, proizvođačke cijene industrijskih proizvoda bile su u EU više za 12,8 posto u odnosu na prosinac 2021., a u eurozoni za 12,3 posto.
Mađarska na čelu
Cijene industrijskih proizvoda porasle su u prosincu na godišnjoj razini u svim članicama EU-a, napominje Eurostat, a najsnažnije u Mađarskoj, za 62,7 posto.
Slijede Latvija i Rumunjska sa skokom cijena za 49,4 odnosno za 41,9 posto.
U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u prosincu bile više za 20 posto nego u istom mjesecu godinu ranije. U studenom bile su porasle za 24,2 posto.
Najbliže je Hrvatskoj Češka s rastom cijena za 20,1 posto.
Najslabiji rast proizvođačkih cijena na godišnjoj razini bilježio je u prosincu Portugal, za 6,7 posto. Jednoznamenkasti rast bilježila je još samo Malta, za 7,9 posto.
Vjetar na kopnu slab, na Jadranu prijepodne umjerena bura, poslijepodne u okretanju na jugo, koje će prema kraju dana jačati. Najviša dnevna temperatura između 0 i 5, na Jadranu od 9 do 14 stupnjeva Celzijusovih
U Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. To znači, naveo je Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba
''Da bilo tko nekoga pozove na kavu SMS-om ili mobitelom, osoba svojevoljno odlučuje hoće li otići na tu kavu ili neće. Ja osobno, da me nepoznati broj zove, sigurno sam da ne bi otišla na tu kavu", kazala je državna tajnica * "Drugo, činjenica je da se sastanak dogodio, a gospodin Kekin, kad je vidio da je u zabludi, nije otišao nego je ostao više od 15 minuta i razgovarali su o nečemu o čemu mi ne znamo", rekla je Petrijevčanin Vuksanović
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
