Svjetske burze u 2022. pale oko 20 posto, a dolar je ojačao prema košarici valuta oko 8 posto

Na svjetskim su burzama u 2022. godini cijene dionica oštro pale zbog niza razloga, od rata u Ukrajini do slabosti kineskog gospodarstva, no najviše zbog agresivnog povećanja kamata središnjih banaka kako bi se suzbila visoka inflacija.

MSCI indeks svih najvećih burzi u svijetu pao je u proteklih godinu dana oko 20 posto, što je njegov najveći gubitak od globalne financijske krize 2008. godine, kada je potonuo više od 43 posto.

Pritom je na Wall Streetu, najvećoj svjetskoj burzi, Dow Jones izgubio 8,7 posto, dok je S&P 500 potonuo 19,4, a Nasdaq indeks 33 posto.

„Posljedica je to niza razloga, od problema s covid virusom u Kini do invazije na Ukrajinu. No, za investitore je ipak najvažnije bilo što radi Fed”, kaže Art Cashin, direktor operacija na burzi švicarske banke UBS.

Kako je inflacija u SAD-u polovicom godine dosegnula najviše razine u više od 40 godina, američka središnja banka povećala je ključne kamatne stope za ukupno 4,25 postotnih bodova, na najviše razine od 2008. godine.

Tako agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda nije zabilježeno još od 1980-ih godina.

A to je izazvalo oštar pad cijena dionica. Padom S&P 500 indeksa od 19 posto izbrisano je oko 8.000 milijardi dolara tržišne vrijednosti dionica.

Pritom su najviše pale cijene dionica tehnoloških kompanija, kojima ne odgovara okruženje s visokim kamatama.

Nakon što su u 2021. godini, za vrijeme izlaska iz koronakrize, snažno porasle, u 2022. su cijene dionica tehnoloških divova, kao što su Apple, Alphabet, Microsoft, Nvidia, Amazon.com i Tesla potonule između 28 i 66 posto.

I većina ostalih sektora zabilježila je pad, no S&P indeks energetskog sektora skočio je u proteklih godinu dana 59 posto, što se zahvaljuje rastu cijena nafte.

Izazovna 2023. godina

Posljednjih mjeseci inflacijski pritisci u SAD-u popuštaju, što podržava nadu da će Fed uskoro završiti ciklus povećanja kamata.

No, ulagači se plaše da će gospodarstvo 2023. godine uroniti u recesiju, a kamate ostati na visokim razinama dulje nego što se očekivalo.

Osim recesije, ulagače zabrinjava i brzo širenje covid virusa u Kini, nakon što su tamošnje vlasti odustale od politike nulte tolerancije covida i počele popuštati restriktivne mjere.

Dugoročno će to, kažu analitičari, potaknuti rast drugog po veličini svjetskog gospodarstva.

No, broj zaraženih ne samo u urbanim, nego i ruralnim dijelovima Kine brzo raste, pa zdravstveni stručnjaci procjenjuju da se dnevno covidom zarazi i više od milijun ljudi.

Ulagači se plaše da će se s ukidanjem restriktivnih mjera širenje zaraze ubrzati i potrajati dulje razdoblje, što bi idućih mjeseci moglo pritisnuti zdravstveni sustav i cijelo gospodarstvo.

Zbog toga i niza drugih razloga, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica pao je u preteklih godinu dana oko 19 posto, što je njegov najveći gubitak od 2008. godine.

Europske burze pale gotovo 13 posto

I na europskim su burzama cijene dionica u proteklih godinu dana oštro pale. STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica izgubio je 12,9 posto, što je njegov najveći godišnji gubitak od 2018.

Pritom je njemački DAX indeks potonuo 12,5, a francuski CAC 9,5 posto.

Posljedica je to invazije Rusije na Ukrajinu, što je izazvalo snažan rast cijena plina i nafte u Europi. A ta energetska kriza potaknula je rast inflacije i gura gospodarstva u recesiju.

Kako je inflacija u eurozoni dosegnula najviše razine od kada taj blok postoji, Europska središnja banka (ECB) povećala je kamatne stope u četiri navrata, za ukupno 2,5 postotnih bodova.

To predstavlja oštri zaokret, s obzirom da je godinama ECB vodila vrlo poticajnu monetarnu politiku. Središnja banka nedavno je poručila da će zbog visoke inflacije morati i u 2023. povećati kamatne stope.

I dok je u proteklih godinu dana velika većina svjetskih burzovnih indeksa pala, britanski FTSE 100 indeks zabilježio je rast, otprilike 1 posto. U sastavu tog indeksa puno je dionica velikih međunarodnih energetskih i rudarskih kompanija, koje je podržao rast cijena nafte i plina.

No, FTSE 250 indeks u kojemu je puno više britanskih dionica potonuo je u proteklih godinu dana 19,5 posto, što je njegov najveći gubitak od 2008. godine.

Kao i Fed i ECB, britanska središnja banka agresivno je povećala kamatne stope kako bi suzbila inflaciju, pri čemu je gospodarstvo, po mišljenju mnogih, već zaronilo u recesiju.

Porasla vrijednost dolara

Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta u 2022. godini porasla oko 8 posto jer je američka središnja banka prednjačila po agresivnosti u povećanju kamatnih stopa kako bi suzbila visoku inflaciju.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je ove godine oko 8 posto, na 103,50 bodova, što je njegov najveći rast od 2015. godine.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao oko 6 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0705 dolara. Godinu dana prije euro je prema dolaru pao 7 posto.

Tečaj dolara prema japanskoj valuti skočio je, pak, u 2022. za 14,5 posto, na 131,10 jena, što je njegov najveći rast od 2013.

Jačanje dolara zahvaljuje se agresivnom povećanju kamata Feda u cilju suzbijanja inflacije u SAD-u, koja je polovicom godine dosegnula najviše razine u više od 40 godina.

Fed je od ožujka povećao ključne kamatne stope za ukupno 4,25 postotnih bodova, u raspon od 4,25 do 4,50 posto, što je njihova najviša razina u posljednjih 15 godina.

Tako agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda nije zabilježeno još od 1980-ih godina.