Biznis

ROVINJ PRVI, DUBROVNIK DRUGI, A POREČ TREĆI

Turistička 2023. nadmašila 2022.: ostvareno za 9,7% više dolazaka i za 2,6% više noćenja turista

U Istarskoj županiji ostvareno je najviše turističkih dolazaka i noćenja u 2023., i to 4,8 milijuna dolazaka i 28,1 milijun noćenja. U odnosu na 2022., u Istarskoj županiji ostvareno je za 5,4% više dolazaka i za 1,6% više noćenja turista. Nadmašen je i pretpandemijski rezultat te je ostvareno za 7,8% više dolazaka i za 6,6% više noćenja turista u 2023. u odnosu na 2019.


 
3 min
Leonid Slijepčević

U Istarskoj županiji ostvareno je najviše turističkih dolazaka i noćenja u 2023., i to 4,8 milijuna dolazaka i 28,1 milijun noćenja. U odnosu na 2022., u Istarskoj županiji ostvareno je za 5,4% više dolazaka i za 1,6% više noćenja turista. Nadmašen je i pretpandemijski rezultat te je ostvareno za 7,8% više dolazaka i za 6,6% više noćenja turista u 2023. u odnosu na 2019.

U 2023. u komercijalnim smještajnim objektima ostvareno je 19,5 milijuna dolazaka i 92,4 milijuna noćenja turista, što je za 9,7% više dolazaka turista i za 2,6% više njihovih noćenja u odnosu na 2022. U odnosu na rekordnu turističku godinu 2019., bilo je za 0,4% manje dolazaka, ali za 1,2% više noćenja turista.
Domaći turisti ostvarili su za 7,6% više dolazaka i za 4,7% više noćenja, dok su strani turisti ostvarili za 10,0% više dolazaka i za 2,4% više noćenja u 2023. u odnosu na 2022, objavio je Državni zavod za statistiku.

I u 2023. najbrojniji turisti iz Njemačke

Turisti iz Njemačke ostvarili su najviše dolazaka i noćenja stranih turista u 2023., i to 3,2 milijuna dolazaka i 22,3 milijuna noćenja, što je 19,0% od ukupno ostvarenih dolazaka stranih turista i 26,5% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista. Ipak, u odnosu na 2022., imali su za 2,3% manje dolazaka i za 5,2% manje noćenja.

Slijede noćenja turista iz Slovenije i Austrije (svaka po 9,1%), Poljske (7,5%), Češke (5,9%), Italije (4,7%) te Ujedinjene Kraljevine (4,1%). Turisti iz azijskih zemalja ostvarili su 1,1 milijun noćenja, što je porast za 81,2% noćenja u 2023. u odnosu na 2022. Najviše noćenja turista iz azijskih zemalja ostvarili su turisti iz Republike Koreje, i to 200 tisuća noćenja, te Kontinentalne Kine sa 159 tisuća noćenja.

Istarska županija i Rovinj ostvarili najbolje rezultate

U Istarskoj županiji ostvareno je najviše turističkih dolazaka i noćenja u 2023., i to 4,8 milijuna dolazaka (što čini 24,8% od ukupno ostvarenih dolazaka) i 28,1 milijun noćenja (što čini 30,4% od ukupno ostvarenih noćenja u komercijalnom smještaju). U odnosu na 2022., u Istarskoj županiji ostvareno je za 5,4% više dolazaka i za 1,6% više noćenja turista. Nadmašen je i pretpandemijski rezultat te je ostvareno za 7,8% više dolazaka i za 6,6% više noćenja turista u 2023. u odnosu na 2019.

Istarsku županiju slijede Splitsko-dalmatinska županija s 3,6 milijuna dolazaka i 17,8 milijuna noćenja te Primorsko-goranska županija s 3,1 milijunom dolazaka i 15,6 milijuna noćenja.

Rovinj je grad s najviše ostvarenih noćenja, s 4,1 milijunom noćenja, a slijede ga Dubrovnik s 3,8 milijuna noćenja i Poreč s 3,2 milijuna noćenja. Domaći turisti najviše su noćili u Gradu Zagrebu, Crikvenici, Zadru, Vodicama, Malom Lošinju, Rovinju i Biogradu na Moru, dok su strani turisti najviše noćili u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu, Medulinu i Umagu.

U Hrvatskoj je u 2023. prosječna stopa turističkog intenziteta bila 30 stalnih postelja na 100 stanovnika te 2 386 noćenja turista na 100 stanovnika. Turistički gradovi i općine s najvećim brojem noćenja turista na 100 stanovnika jesu: Funtana, Vrsar, Tar-Vabriga, Lopar i Baška.

Što se pak tiče stope turističke gustoće, ona je u Hrvatskoj u 2023. prosječno iznosila 1 633  noćenja po četvornom kilometru. Među vodećim turističkim gradovima i općinama najviše stope turističke gustoće prema ukupnom broju noćenja turista imale su Funtana, Fažana,  Medulin, Tar-Vabriga, Okrug te Crikvenica.     


Nastavite čitati

Zaprimljeno 11 kandidatura, osam ima dovoljno potpisa

DIP je zaprimio kandidature Zorana Milanovića, Dragana Primorca, Mostova Mira Bulja, nezavisnih Marije Selak Raspudić, Nike Tokića Kartela, Slobodana Midžića i Tomislava Jonjića. Zaprimio je i kandidature Dražena Keleminca (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivane Kekin (Možemo), Branke Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karoline Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost) koja je u sinoć posljednja stigla u DIP

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.