Žminjska tvrtka Rudan na pet lokacija u Istri u solarnu energiju ulaže 50 milijuna eura. Predsjednik Uprave Danijel Benčić: 'To je jako isplativa priča'

Prije nepunih mjesec dana, nakon čak 16 godina, došlo je do promjene na čelu Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Pula. Dosadašnju predsjednicu, Jasnu Jaklin Majetić, zamijenio je četrdesetogodišnji Žminjac Danijel Benčić, inače predsjednik Uprave tvrtke Rudan d.o.o. iz Žminja najpoznatije po projektima energetske uštede.

Benčić je u rodnom Žminju završio osnovnoškolsko obrazovanje, u obližnjem Pazinu klasičnu gimnaziju, a na riječkom Tehničkom fakultetu sveučilišni studij strojarstva, smjer brodostrojarstvo.

Prvi posao u struci dobiva 2010. godine u tvornici kamene vune Rockwool. Ondje je gotovo pet godina radio kao inženjer mehaničkog održavanja, da bi tijekom 2014. prešao u tvrtku Rudan na radno mjesto inženjera projekata. Ubrzo postaje voditelj projekata, a zatim i član Uprave.

U trenutku njegovog dolaska tvrtka je imala 50 zaposlenih, dok ih danas broji 300, a tijekom ljetnih mjeseci i do 400. Početkom 2018. godine Benčić postaje predsjednikom Uprave.

Tvrtka Rudan d.o.o. je zapravo obiteljska tvrtka. Vlasnik Graciano Rudan do vašeg dolaska bio je jedini direktor, odnosno jedina osoba ovlaštena za zastupanje tvrtke. U slučaju vašeg imenovanja predsjednikom Uprave učinjena je iznimka. Kako to tumačite?

Pa pretpostavljam kako je gospodin Graciano osjetio određeno povjerenje. Inače teško da bi tako nešto napravio. To sam povjerenje stjecao u direktnom radu s njime. Na brojnim projektima smo radili zajedno, i mnogo sam toga od njega naučio. Ja sam imao od koga učiti, a on je imao priliku vidjeti kakav sam i zaslužujem li ovu poziciju.

Druga stvar, sad imamo toliko obaveza i zadataka, tako da u slučaju da se čovjek bavi samo papirologijom imao bi što za raditi. Morali smo zato diversificirati i podijeliti obaveze. Danas nam Uprava broji četiri člana. Dakle, uz mene, tu je gospodin Graciano Rudan, zatim Goran Fabris i Roberta Rudan Buršić. Otkako sam postao predsjednikom Uprave, mnogo toga se dogodilo. Bilo je to vrlo dinamično razdoblje.

I prije pandemije imali smo intenzivan period razrade projekata cjelovitih energetskih obnova po ESCO modelu s kojima smo bili prvi u zemlji, i morali smo mnogo toga naučiti. Dakle, govorimo o rekonstrukciji građevina u svakom smislu, a s ciljem postizanja ušteda. No, sada se iz njih naplaćujemo.

Koje su vaše daljnje vizije budućnosti tvrtke nakon pet godina na poziciji predsjednika Uprave. Mislim prvenstveno na područje energetike i područje turizma, s naglaskom na obnovljive izvore energije.

Obnovljive izvore energije odnosno fotonaponske elektrane počeli smo razvijati prije nekoliko godina. Administracija je vrlo kompleksna i zato ti projekti toliko traju. Ali, vidimo tu dobru priliku. Ponekad mi je žao da u to nismo ušli puno ranije jer to je logičan nastavak svega čime smo se do sada bavili.

S druge strane, mnogo toga se događalo na području zakonodavstva radi čega raniji ulazak ne bi ni imao efekta. Još ima stvari koje zapinju u praksi, da ne govorimo o vjetroelektranama koje u ovom trenutku nemamo ni ambicije razvijati.

Dakle, uložili smo u kupovinu više zemljišta za koja smatramo da imaju bitne preduvjete da se na njima mogu graditi solarne elektrane kao čista obnovljiva energija.

U redu. Da se vratimo na Hrvatsku gospodarsku komoru - Županijsku komoru Pula. Tvrtka Rudan članica je Gospodarskog vijeća HGK-ŽK Pula čiji ste rad pratili kao osoba ovlaštena za zastupanje tvrtke. Za mjesto predsjednika bili ste jedini kandidat. Kako je došlo do ideje o kandidaturi?

Bio sam dosta aktivan u Sektoru za održivi razvoj i energetiku u središnjici, u Zagrebu, upravo po pitanju obnovljivih izvora energije. Naime, HGK je tu preuzeo jednu dominantnu ulogu u pokušajima rješavanja već navedenih birokratskih problema i legislativa. Tako je učinjen jedan vrlo vrijedan dokument o stanju svih projekata. Nastojalo se iznaći rješenje kako da se ubrzaju. Po tom sam pitanju obilazio brojne konferencije, sastanke i brifinge…

Naravno, htio sam ovu poziciju predsjednika. Zato sam se i kandidirao. Doduše, nisu me morali odabrati, ali očito sam kao kandidat zadovoljio sve kriterije. Ljepotu ovog posla vidim u tome što svoje zadaće mogu sukreirati uz druge bitne aktere, središnjicu i sve članove. Pri tom nikako ne mislim da će sve biti kako ja hoću, ali vidim dosta prostora za kreativnost i nove ideje. Međutim, od imenovanja je prošlo tek dvadesetak dana, i ja tek trebam početi živjeti s ovom novom ulogom, pa će onda same od sebe sjesti sve obaveze i svi zadaci.

Tko vam je onda prva osoba s kojom surađujete u HGK-ŽK Pula, a s obzirom na to da niste fizički tamo?

To je svakako poslovni tajnik, gospodin Damir Sirotić, kao vrlo bitna osoba. Tamo je dugi niz godina, poznaje procese, zna kako stvari funkcioniraju. Jako mi je drago da postoji takva osoba u komori jer znam da će mi moći sve prenijeti, dobro me uputiti i usmjeriti u sve obaveze i zadatke, ali i sugerirati kad nešto nije kako bi trebalo biti.

Funkciju predsjednika Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Pula obnašat ćete volonterski, za razliku od dosadašnje predsjednice.

Da, to je jedina moguća i ispravna odluka. Prije dvije godine promijenjen je Zakon kojim su se neke stvari malo relaksirale, u smislu obaveza prema članicama, a i stvorili su se preduvjeti da ta funkcija može biti volonterska. Sve drugo za mene bi značilo profesionalan odnos, na puno radno vrijeme.

Treba reći da je gospođa Jasna Jaklin Majetić tri desetljeća bila u sustavu komore, od toga 16 godina na njenom čelu. Sva četiri mandata bila je profesionalka u svakom smislu.

Inače, ključno tijelo za rad HGK-ŽK Pula je Gospodarsko vijeće koje se sastoji od 25 članica, a ima i 25 njihovih zamjenica. Međutim članova koji plaćaju članarinu ima naravno znatno više. Sve je uređeno zakonima i postoji kategorizacija, u smislu da tvrtke do određenog prihoda nisu obavezne plaćati članarinu, a kasnije to ide razmjerno njihovoj gospodarskoj snazi. Kroz Gospodarsko vijeće kreiraju se bitne teme koje su potrebne gospodarstvu, raznolikog spektra. Intencija je da bude pokriven svaki detalj, i da svi osjete kvalitetnu podršku, te da svima HGK bude vjetar u leđa u njihovom radu, kao i mjesto kojem se mogu obratiti sa svim problemima, izazovima i pitanjima.

Koji će onda biti budući izazovi gospodarstva u Istri, uz postojeću inflaciju i kronični nedostatak radne snage?

Tek ću morati detektirati gdje imamo mjesta za napredak. Bilo bi bez veze od mene da u ovoj fazi o tome pričam. Mogu samo reći da bi vjerojatno trebalo modernizirati komoru, približiti je mlađim generacijama koje je još uvijek ne doživljavaju u punom smislu. Tu vidim prostora.

A nedostatak radne snage je u nazivniku cjelokupnog našeg gospodarstva. Neke djelatnosti su se snašle brže i bolje, jer je zbog količine posla uobičajeno već i sada imati radnu snagu iz dalekih zemalja, mnogo daljih od „bazena“ koji nam je i inače prirodno gravitirao, poput susjednih zemalja. Sad je taj bazen zapravo postao ocean. Nije to ništa neobično i ne treba biti. Ipak, zasad manje tvrtke koje obavljaju manje poslove, imaju određenu skepsu prema korištenju usluga radnika iz zemalja koje nam kulturološki nisu baš bliske.

S druge strane, primjerice IT sektor - kao sektor budućnosti - odlična je prilika da privučemo radnu snagu ili pak da spriječimo „odljev mozgova“ o kojem često govorimo. Taj sektor dozvoljava rad na daljinu ili vrlo fleksibilan rad, a s druge strane naša zemlja je prekrasno mjesto za život. Imamo itekako izražene kvalitete života koje možda ni ne znamo tako dobro cijeniti jer ih uzimamo zdravo za gotovo.

Slažem se da jako ovisimo o turizmu. Brojke o tome dovoljno dobro svjedoče. Međutim, mislim da bi trebalo raditi na tome da se dignu grane poput industrije i proizvodnje, da sudjeluju s većim udjelom u BDP-u, i u svakom drugom smislu. Upravo je to ono na čemu ćemo raditi u HGK. Dapače, ja molim Gospodarsko vijeće da me upravo u tom smjeru vodi, i da mi daju do znanja što možemo po tom pitanju učiniti, koje su sve bolne točke, problemi i izazovi. Nadam se da ćemo ih zajednički, konstruktivnim dijalogom, znati riješiti.