Vijeće Općine Medulin na današnjoj će sjednici usvojiti Rezoluciju Općine Medulin protiv izgradnje sušionice fekalnog mulja na lokaciji Kaštijun.
Sušionica mulja na predloženoj lokaciji najviše će utjecati na kvalitetu života mještana Općine Medulina, stoga medulinske vlasti donošenjem ovog ključnog dokumenta planiraju zaustaviti izgradnju sušionice.
Načelnik Medulina Ivan Kirac uoči današnje sjednice rekao je da će nakon usvajanja, tekst Rezolucije uputiti na sve nadležne institucije od kojih će se tražiti zaustavljanje gradnje muljare na Kaštijunu.
- Nakon što Vijeće danas usvoji Rezoluciju, taj ćemo dokument sa svim našim primjedbama uputiti Europskoj komisiji za zaštitu okoliša, Ministarstvu zaštite okoliša, premijeru Andreju Plenkoviću, Hrvatskim vodama i na adresu Vlade Republike Hrvatske. Ogroman je interes mještana tako da zaista očekujemo velik odaziv, kako mještana Općine Medulin, tako i stanovnika pojedinih dijelova grada Pule, kazao je Kirac.
Ivan Kirac
Potvrdio je da su na sjednicu pozvani i pulski gradonačelnik Filip Zoričić i direktor Pragrandea Kristijan Benčić koji su potvrdili svoj dolazak.
Treba podsjetiti da je jučer na tekst kojim problematiziramo nepostojanje studije utjecaja sušionice na okoliš reagirala pulska gradska tvrtka Pragrande tvrdeći da to nije istina.
Pragrande je u svom reagiranju naveo "kako se člankom svjesno obmanjuje javnost čime nanosimo štetu ugledu tvrtke Pragrande d.o.o. i Gradu Puli", dodajući da su u članku navedene neistinite i netočne tvrdnje u svezi postrojenja za solarno sušenje mulja.
Nakon toga, zatražili smo studiju utjecaja na okoliš na uvid, s obzirom da po tvrdnjama Pragrandea, ona postoji.
Umjesto te specifične studije, proslijedili su nam Studiju o utjecaju zahvata na okoliš za Sustav vodoopskrbe i sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Pula Centar.
U toj studiji nigdje se ne spominje utjecaj sušionice mulja na okoliš.
To je potvrdio i načelnik Medulina Ivan Kirac rekavši da studija utjecaja muljare na okoliš ne postoji.
- To na što se Pragrande poziva, je isključivo studija utjecaja na okoliš vezano uz pročistač u sklopu projekta Pula centar. U toj studiji, nigdje nije definirano da se radi o sušionici mulja na Kaštijunu, kazao je Kirac.
Stoga se onda i mi možemo zapitati, tko onda obmanjuje javnost?
U dokumentu kojem nam je dostavio Pragrande u dijelu vezanom uz sušionicu, spominje se "opis potrebnih građevina i funkcionalnih cjelina postrojenja za solarno sušenje mulja s toplinskim dogrijavanjem na lokaciji Kaštijun".
I dok su analizirani brojni čimbenici planiranog pročistača na Stoji, isto nije učinjeno i za postrojenje na solarno sušenje.
Za pročistač se primjerice analizira njegov utjecaj na biološku raznolikost, razina buke, i niz drugih pokazatelja vezanih uz utjecaj na okoliš.
Muljara se planira izgraditi u neposrednoj blizini naselja i poljoprivrednih njiva
U ovom pak dijelu nalazimo na dio u kojem se spominje muljara u kontekstu okoliša:
"Sustav vodoopskrbe i sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Pula Centar“ koji uključuje izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na Stoji te izgradnju postrojenja za solarno sušenje mulja s toplinskim dogrijavanjem na lokaciji Kaštijun, može se smatrati prihvatljivim za okoliš“, navodi se u studiji za Pula centar.
Podsjetimo, mulj s planiranog novog pročistača na Stoji dolaziti će na sušenje na Kaštijun. No prethodno će se mulj dehidrirati na samoj lokaciji pročistača na Stoji, a potom će se prevoziti na solarno sušenje s toplinskim dogrijavanjem na Kaštijun.
U postrojenju za solarno sušenje, osim mulja iz aglomeracije Pula Centar, obrađivat će se i mulj s aglomeracije Pula Sjever odnosno mulj koji će nastajati u novom planiranom pročistaču na području Peroja.
Što se tiče sušionice mulja na Kaštijunu, samo postrojenje protezat će se na 6.498 kvadratnih metara.
Na lokaciji će se izgraditi manja upravna zgrada vanjskih dimenzija cca 6 × 8 metara i približne visine 5 metara. U upravnoj zgradi nalaziti će se ulazni prostor, upravljačka soba, elektrooprema, kuhinja, sanitarni čvorovi i garderobe, skladište.
Sustav zbrinjavanja odnosno gospodarenja muljem u Hrvatskoj ne postoji te je plan osušeni mulj plasirati u inozemstvo, ali je nepoznato gdje konkretno.
S obzirom da zbrinjavanje u inozemstvu predstavlja najveći trošak prijevoza i konačne oporabe mulja, lokacija konačnog zbrinjavanja mulja direktno će utjecati na operativne troškove postrojenja, a time i na troškove cijene vode krajnjim korisnicima.
Osušeni mulj se na lokaciji postrojenja može skladištiti maksimalno godinu dana. Nepoznato ostaje kamo će se plasirati po isteku tog vremena i hoće li i mulj doživjeti isu sudbinu kao i 18 tisuća tona baliranog SRF-a koje čekaju preuzimanje na Kaštijunu.
O svim detaljima vezanim uz sušionicu mulja, i zašto bi njezina izgradnja bila težak udarac za cijelu južnu Istru, govorit će se danas na sjednici medulinskog Općinskog vijeća.
