Komunal

IMA LI PULA PROBLEM S NAPUŠTENIM MAČIĆIMA?

NIŠTA BEZ VOLONTERA Voditelj Skloništa za životinje Bojan Zidarić: "Nisam protiv toga da se sklonište registrira za veći broj mačaka. No riješiti treba i pitanje hranilišta, da se mačke imaju gdje pustiti"

Stalno dolaze novi mačići, i danas stiže jedan s Verude, ujutro je došao jedan. Mi ih ovdje liječimo i pritom moramo biti oprezni kako ne bi zarazili sve ostale. Nisam osobno protiv toga da se sklonište registrira i za veći broj mačaka, no problem je i u zakonskim odredbama prema kojima po svakoj mački morate imati 4 kvadrata prostora, što je po meni pretjerano, navodi nam Zidarić


 
4 min
Borka Petrović

Stalno dolaze novi mačići, i danas stiže jedan s Verude, ujutro je došao jedan. Mi ih ovdje liječimo i pritom moramo biti oprezni kako ne bi zarazili sve ostale. Nisam osobno protiv toga da se sklonište registrira i za veći broj mačaka, no problem je i u zakonskim odredbama prema kojima po svakoj mački morate imati 4 kvadrata prostora, što je po meni pretjerano, navodi nam Zidarić

Nakon što su nedavno volonteri udruge Fido zavapili da pucaju po šavovima i nemaju sredstava s kojim bi prehranili i liječili 50-ak mačića koje su primili jer novootvoreno sklonište za životinje to ne želi, s terena ponovo stižu slične vijesti. Ljude koji javljaju za napuštene mačiće iz novootvorenog Skloništa za životinje Grada Pule upućuju na volontere.

Četri mačke i dvije mačke s mačićima

Voditelj skloništa, veterinar Bojan Zidarić potvrdio nam je da je Sklonište registrirano za četiri mačke i dvije mačke s mačićima, da ih i trenutno imaju 'preko broja', ali norme moraju poštivati.

Problem je, dodaje, što oni uzmu bolesne mačiće na liječenje, no nemaju mjesta kako bi ih ovdje držali do udomljenja i moraju ih, kao slobodnoživuće životinje, vraćati na stanište.

- Stalno dolaze novi mačići, i danas stiže jedan s Verude, ujutro je došao jedan. Mi ih ovdje liječimo i pritom moramo biti oprezni kako ne bi zarazili sve ostale. Nisam osobno protiv toga da se sklonište registrira i za veći broj mačaka, no problem je i u zakonskim odredbama prema kojima po svakoj mački morate imati 4 kvadrata prostora, što je po meni pretjerano, navodi nam Zidarić.

Na pitanje kako se mačići od 4-5 mjeseci mogu sami snaći kada se vrate na stanište, a primjerice Komunalni red Grada Pule, zabranjuje hranjenje životinja, Zidarić se složio da tu odredbu treba mijenjati, a u Puli uspostaviti hranilišta za mačke.

Uspostaviti hranilišta

- Moja je ideja da svaki mjesni odbor mora ima svoje hranilište, kućice za mace i onda bi mi, kao sklonište, mačke s takvih hranilišta lovili i sterilizirali, navodi, dodajući da je upravo edukacija i prevencija presudna.

Ukoliko u rujnu, listopadu ne kastriramo i ne steriliziramo sve ove mačiće, problem se nikada neće riješiti, navodi nam Zidarić te upućuje na još jedan problem - da su životinje u Sklonište počeli donositi i iz drugih općina.

- Znate, životinja je životinja, kako da mi provjerimo odakle je stigla. Moramo vjerovati ljudima. Bilo bi stoga fer da u troškovima funkcioniranja azila sudjeluju i druge općine koje ga nemaju, a koje imaju napuštene životinje, kazao nam je Zidarić.

Dio mačića koje je preuzela udruga Fido

Grad Pulu smo upitali koliko u Skloništu imaju zaposlenih i zašto - a udruge su na to stalno upozoravale - nije dio već u startu prenamijenjen na način da se u sezoni mačića može primiti više mačaka - kao i na koji način misle riješiti ovaj problem? Jer problem, očito, postoji.

U popriličnom šturom odgovoru, u kojem nije odgovoreno na sve naše nedoumice, navode da Veterinarska ambulanta u okviru skloništa za životinje osigurava veterinarsko zdravstvenu zaštitu životinja koje se nalaze u skloništu, obavlja trajnu sterilizaciju pronađenih pasa i mačaka, obavlja označavanje pasa i mačaka zaprimljenih u sklonište.

Liječe se životinje koje su zaprimljene

- Veterinarska praksa u ovom kontekstu liječi sve životinje koje su zaprimljene u sklonište tj. koje je sklonište dužno zbrinuti. U zakonskoj obvezi skloništa nije liječiti slobodno živuće životinje, osim ako nisu zaprimljene u sklonište.

U slučaju jednostavnijih patologija koje ova veterinarska praksa može liječiti u okviru svoje opremljenosti i financijskih mogućnosti slobodno živućim životinjama će se uvijek pružiti skrb. Laboratorijske i hematološke pretrage kao i dugotrajna stacionarna liječenja ne pokrivaju se iz proračuna jedinica lokalne samouprave te sukladno tome se takva liječenja obavljaju u za to bolje opremljenim veterinarskim organizacijama, navode nam.

Jedna od maca koja je, na sreću, udomljena

Napominu da su u Skloništu za životinje zaposlene su dvije osobe na puno radno vrijeme i jedna osoba na pola radnog vremena.

- Nadalje, zakonski sklonište za životinje mora osigurati četiri metra kvadratna za svaku mačku te za svaku dodatnu mačku podna površina se povećava za dva metra kvadratna, a u skloništu se ne smije držati u jednom prostoru više od deset mačaka. To su zakonske odredbe koje se ne mogu mijenjati sezonski, odgovaraju nam iz Grada te se ponovo pozivaju na volontere.

Mace u skloništu

- Unatoč tome imamo alat privremenog udomitelja koji može biti svaka fizička osoba ili udruge koje se mogu brinuti o mačkama i mačićima, a sklonište pruža potpunu podršku u tome - liječi životinje kod privremenog udomitelja, pruža potporu u hrani i svi zajedno rade na udomljavanju životinja, zaključuju z Grada.


Nastavite čitati

Pula
 

(VIDEO) Posjetili smo pulski azil: "Neki traže štence od maltezera ili pekinezera. A mi nismo robna kuća"

Djelatnik azila Tihomiru: "Oni su živjeli u lošim uvjetima, zato su i ovdje. Ali oni ovdje uopće ne pate. Mi ih sve volimo, pazimo, oni se istrče na ovoj livadi, dobiju hranu, na toplom su. No, bilo bi im ipak bolje u nečijem domu" * Voditelj azila Bojan Zidarić uzvraća na kritike Dušice Radojčić da su životinje u azilu izložene virusima i da dosta životinja ugiba * U azilu je sada 15-ak pasa i par mačaka, većina pasa je iznimno draga, a dva su opasna zbog pretrpljenog nasilja koje su trpjeli od prethodnog vlasnika. Njih čeka resocijalizacija

Pula
 

Sveučilišna knjižnica u Puli: Predavanje Krešimira Vunića "Byronu u čast"

Odsjek za anglistiku Filozofskoga fakulteta u Puli poziva na prigodno predavanje u petak, 13. prosinca, u podne. Pod naslovom "Byronu u čast" održat će ga na hrvatskome jeziku Krešimir Vunić, profesor engleskoga jezika i književnosti te filozofije, inače, stalni član spomenutoga Odsjeka. U predavanju će još sudjelovati studenti anglistike, Lorena Madeško i Gabriel Smoljan, koji će čitati ulomke iz Byronovih djela na engleskome jeziku

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.