OSTAVKE ČLANOVA NADZORNOG ODBORA KAŠTIJUNA "Sustav gospodarenja otpadom u Istri je u potpunom kolapsu"

"Sustav gospodarenja otpadom u Istri je u potpunom kolapsu", to bi ukratko mogao biti zaključak današnje konferencije za novinare u sjedištu tvrtke Kaštijun na kojoj su, kao što smo ranije izvijestili, zbog (ne)suradnje s vlasnicima društva, konkretno Gradom Pulom i Istarskom županijskom, ostavke dali svi članovi Nadzornog odbora.

To su dosadašnji predsjednik Marino Drandić, Bojan Blagonić, Valerio Drandić i Darko Brborović. Njihova neopoziva ostavka na snagu stupa 14. travnja. Članovi Nadzornog odbora potvrdili su kako je komunikacija s vlasnicima društva, odnosi se to ponajprije na gradonačelnika Pule Filipa Zoričića i istarskog župana Borisa Miletića, bila loša, dapače nikakva, ponajviše kada je riječ o konkretnim potezima kako bi se unaprijedio sustav.

- Nadzorni odbor nije zadovoljan količinom angažmana vlasnika Kaštijuna kao ni ostalih dionika sustava gospodarenja otpadom u doprinosu, brzini i želji rješavanja problema. Ne vidimo da će se u skorašnjoj budućnosti stvari promijeniti, naveo je Marino Drandić.

Iako je rečeno kako do ljeta još uvijek ima vremena da se situacija rapidno popravi ukoliko se svi maksimalno angažiraju, misleći pritom prvenstveno na gradove i općine i njihova komunalna poduzeća, sada već bivši članovi Nadzornog odbora naveli su kako se i ove sezone s Kaštijuna može očekivati smrad.

U nastavku konferencije prezentirane su fotografije s materijalom koji svakodnevno dolazi na Kaštijun. Događa se da u postrojenju nerijetko završavaju ogromni komadi željeza, perilice rublja, komadi namještaja, željezne šipke, ribarske mreže, stari bojleri, blokovi kamena…

- Sve to ozbiljno oštećuje postrojenje, naveo je Marino Drandić rekavši da je ovdje prvenstveno odgovornost na gradovima i općinama čija komunalna poduzeća dovoze takav otpad u županijski centar.

Marino Drandić

O kojim se točno komunalcima radi nije želio otkriti, rekavši da se nekoliko puta događalo da je Uprava Kaštijuna bila primorana vratiti kamione nazad i odbiti preuzeti takav otpad. Istaknuto je da je najveći problem što u centar i dalje dolazi otpad pun vlage zbog čega se šire neugodni mirisi. A kako bi se to spriječilo, gradovi i općine trebaju povećati broj takozvanih smeđih kanti za odvajanje bio otpada.

- Najveći dio rješenja prestanka neugodnih mirisa nalazi se izvan Kaštijuna, odnosno kroz smanjenje udjela organskog otpada u komunalnom otpadu. Sve dok se to ne dogodi, Kaštijun će biti u fokusu javnosti tijekom svih sljedećih ljeta koja nam dolaze, a mještani Općine Medulin i Grada Pule i dalje će snositi posljedice neugodnih mirisa. Ono što je hitno i žurno učiniti je uvesti kante za bio otpad u cijeloj Istri kako bi Kaštijun mogao raditi kako je projektom zamišljeno, upozorili su ex članovi Nadzornog odbora.

Nadovezao se Bojan Blagonić.

- Da bi Centar za gospodarenjem otpadom Kaštijun poslovao i funkcionirao u skladu s projektom te u suživotu sa stanovništvom, svi dionici počevši od osnivača, komunalnih društva i jedinica lokalne samouprave moraju prihvatiti odgovornost i konačno odlučiti postupati s otpadom na način koji je jasno određen. Kaštijun ne može zaprimati veće količine otpada od projektiranih i sastav otpada koji svakodnevno pristiže mora biti odgovarajući projektiranom, naveo je.

Upozoreno je kako otpad koji se dovozi nije odgovarajućih specifikacija. Uz to, kompletno poslovanje nije financijski održivo, postrojenje zahtjeva pojačano održavanje, te je nužna dokapitalizacija ovog trgovačkog društva.

U nekoliko se navrata spomenulo kako sadašnje cijene za komunalce koje su već rasle, nisu održive i da ih treba dodatno povećati.

U nastavku su iznijeli i podatke o nedovoljnom postotku odvajanja otpada u Istri. Naime, do 2020. godine trebali smo biti na 50%, a nalazimo se na 32%, dok je Republika Hrvatska na 34%. Stoga je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izdalo izvješće za 2022. godinu iz kojeg je vidljivo da Istarska Županija plaća naknade u iznosu od gotovo pola milijuna eura zbog nepridržavanja odredbi.

Govorili su i o problemu zbrinjavanja metalne frakcije.

Naime, zbrinjavanje metalne frakcije, željezna frakcija koja izlazi iz MBO postrojenja, zbog velikog udjela nečistoće, privremeno se skladišti unutar centra.

Valerio Drandić

- Od 2018. do danas se proizvelo oko 10.000 tona nečiste frakcije željeznih metala koja ima u sebi između 30% i 40% metala. Nakon raznih pokušaja, zbog velikih nečistoća u toj frakciji, od 2018. se nije mogla zbrinuti ta frakcija. Tijekom 2023., po provedenom natječaju, potpisan je ugovor za zbrinjavanje 2.000 tona predmetne frakcije. Ugovor je okončan te je trenutno u fazi objava novog natječaja, kazao je Blagonić.

Također bivši član Nadzornog odbora, Valerio Drandić, naveo je da Istra ima najmodernije postrojenje ali je zakazala država koja nije omogućila nikakve modele za zbrinjavanje goriva iz otpada. Upozorio je da je Kaštijun u velikim financijskim problemima, što nije novost, te da je kumulativni gubitak nadmašio temeljni kapital društva. Naveo je da se ozbiljno treba pristupiti dokapitalizaciji ili povećanju cijena.

Bojan Blagonić i Darko Brborović

Darko Brborović predstavio je tehničke karakteristike MBO postrojenja. Naveo je kako je maksimalni dnevni kapacitet 390 tona, maksimalni iznosi 2.000 tona dok je ulazna vlaga između 38 i 50 posto. Upozorio je da su u srpnju i kolovozu svi parametri povećani te da u takvim uvjetima Kaštijun nije u mogućnosti kvalitetno odraditi otpad.

- Nažalost, gotovo na svim sastancima s gradonačelnicima i načelnicima i komunalnim društvima napominjali smo da se odluke ne donose dovoljno brzo u sustavu gospodarenja otpadom, a da je Kaštijun samo jedan mali dio sustava. Stoga smatramo da je ovakvo stanje neodrživo. Nadzorni se odbor osjeća potpuno nemoćno u odnosu na probleme za koje nije nadležan i na koje godinama bezuspješno ukazuje na svim dostupnim razinama. Naime, nedostatak odlučnosti da se za usluge Kaštijuna donesu stvarne cijene, one koje bi pokrivale cijenu koštanja, prisiljava Upravu da preživljava prvenstveno štednjom na zbrinjavanju SRF-a i na održavanju postrojenja, što u budućem razdoblju može imati teške posljedice za funkcioniranje pogona, a i kompletnog sustava gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji, zaključili su na konferenciji za novinare.