"Do mene su sredinom 70-ih došli ljudi iz grada i rekli da bi na ovoj lokaciji trebalo izgraditi spomen dom, a da će se to meni nadoknaditi novčano ili zamjenom za drugu zemlju" rekao je vlasnik čestice Vladimir Radić. Kasnije se ispostavilo da novaca za otkup zemlje u gradskom proračunu nema, a ni zamjena se nije realizirala. I tako je to išlo do kraja 80-ih godina kada je Jugoslavija prestala postojati. Danas, nakon skoro pola stoljeća, stanje je i dalje nepromijenjeno
"Do mene su sredinom 70-ih došli ljudi iz grada i rekli da bi na ovoj lokaciji trebalo izgraditi spomen dom, a da će se to meni nadoknaditi novčano ili zamjenom za drugu zemlju" rekao je vlasnik čestice Vladimir Radić. Kasnije se ispostavilo da novaca za otkup zemlje u gradskom proračunu nema, a ni zamjena se nije realizirala. I tako je to išlo do kraja 80-ih godina kada je Jugoslavija prestala postojati. Danas, nakon skoro pola stoljeća, stanje je i dalje nepromijenjeno
Za Spomen dom na Rušnjaku, djelo poznatog kipara Dušana Džamonje i arhitekta Eligia Legovića, do danas nije riješen imovinsko-pravni status. Zgrada se nalazi na vrhu brdašca Rušnjak nadomak Poreča.
Dom je naime izgrađen davne 1978. na čestici koja je po namjeni, tada kao i danas, šuma. Iako je u katastru ucrtan objekt, on nije evidentiran zasebnim brojem čestice, već se vodi pod k.č. 4510/2 ŠUMA površine 9473 m2 K.O. Baderna. Vlasnik je na papiru Vladimir Radić.
- Do mene su sredinom 70-ih došli ljudi iz Grada i rekli da bi na ovoj lokaciji trebalo izgraditi spomen dom, a da će se to meni nadoknaditi novčano ili zamjenom za drugu zemlju, rekao je Radić i dodao kako su to još bila vremena u kojima nije bilo neuobičajeno ovakve stvari usmeno dogovarati.
Kasnije se ispostavilo da novaca za otkup zemlje u gradskom proračunu nema, a ni zamjena se nije realizirala. I tako je to išlo do kraja 80-ih godina kada je Jugoslavija prestala postojati. U novoj državi Hrvatskoj također je bilo nekoliko prijedloga, ali ni jedan se do danas nije ostvario.
Rušnjak, brežuljak ponad sela Rakovci kraj Baderne, s kojega je 29. kolovoza 1943. krenula prva veća organizirana skupina dragovoljaca, antifašista i rodoljuba iz tog dijela Istre u partizane (…) Na proplanku se svake godine krajem srpnja održava komemorativni skup, uz prisustvo preživjelih boraca i članova obitelji rušnjakovaca, navodi Istrapedia
- Bio je 90-ih neki pokušaj zamjene s terenom u Špadićima, ali nije uspio. Kasnije sam o tome razgovarao s bivšim gradonačelnikom Edijem Štifanićem međutim ni tada nismo ništa priveli kraju, objašnjava Štifanić koji je na papiru, uz Grad Poreč, suvlasnik trećine zgrade.
Troškove održavanja zgrade danas snosi Grad Poreč, dok Radić samoinicijativno brine o šumi. U zamjenu bi prihvatio česticu slične vrijednosti.
- Ne treba mi ništa posebno, pristao bih na parcelu od 500-600 kvadrata. Ne mora biti nikakva posebna ni atraktivna pozicija, rekao je.
Kako je Grad Poreč u nesmetanom, dugogodišnjem kontinuiranom i mirnom posjedu nekretnine za koju redovito podmiruje režijske troškove porečka uprava smatra se njezinim je izvan knjižnim vlasnikom. Zgrada se svake godine koristi za komemoracije te u svrhu provođenja društveno korisnih aktivnosti od interesa za lokalnu zajednicu. Na upit kada će biti riješeni vlasnički odnosi iz grada odgovaraju da je u tijeku prikupljanje dokumentacije.
- Ističemo kako nadležna upravna tijela Grada Poreča aktivno poduzimaju sve radnje u svrhu prikupljanja potrebite dokumentacije i pribave informacija radi pokretanja odgovarajućeg postupka u svrhu usklađenja stvarnog vlasničkopravnog stanja predmetne nekretnine koja se nalazi na Rušnjaku, rekli su iz Grada.
Česi se vraćaju u Fažanu ali ovaj put kao gazde. Praški fond Investika dobio je lokacijsku dozvolu za luksuzni hotel s pet zvjezdica tik uz fažansku rivu. Ali to nije sve, Česi na fažanskom priobalju planiraju uložiti najmanje 150.000.000 eura
Kroz projekt „Da navadin Ca“ – Ćakulode za najmlaje u koji su uključeni učenici trećih razreda Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ te Osnovne škole Matije Vlačića tijekom ovog polugodišta uz svoje učiteljice i vanjske suradnike usvajali su običaje našeg kraja i našu domoću besedu
Djeca od 1. do 4. razreda OŠ Jože Šurana svojim nastupima pokazala su talent i kreativnost, donoseći osmijehe na lica svih prisutnih
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
