Jučer je na Rijavcu u Pazinu održana panel rasprava „Imaju li pčele i insekti budućnost opstanka?“, a koja je organizirana u sklopu Festivala krijesnica, prenosi portal Kampanja.net.
Na panel raspravi govorili su profesor Nikola Kezić s Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba, jedan od najistaknutijih hrvatskih pčelara i dr.sc. Janja Filipi iz zadarskog sveučilišta – Odjela za ekologiju, akvakulturu i agronomiju, stručnjakinja za solitarne pčele, uz izvrsnu moderaciju poznatog pazinskog vinara i pčelara Ranka Anđelinija iz Udruge pčelara „Lipa“.
Sama panel rasprava krenula je brojnim primjerima pomora pčela i drugih vrijednih insekata poput nedavnih pomora pčela u Međimurju i Bilogori te radikalnim primjerom u Švedskoj, gdje je došlo do pomora pčela zbog korištenja lindana, otrova protiv krumpirovih zlatica koji je pristigao s kišama i vjetrom iz drugih područja, o čemu je podrobno tematizirao Kezić, inače umirovljeni profesor pčelarstva s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, neumorni predavač.
FOTO: Kampanja.net
Anđelini je u samom uvodu rasprave napomenuo kako su insekti izrazito važni za preživljavanje ljudi. Uz poznatu Einsteinovu rečenicu da „kad nestane pčela, nestat će i ljudi“, napomenuo je kako se 90 % oprašivanja u prirodi vrši preko insekata, a od toga 70% preko pčela.
Filipi je u svom interesantnom govoru napomenula kako u svijetu postoji više od 20.000 vrsta pčela. Solitarne ili kako ih još nazivaju „divlje“ pčele, mogu se držati i na balkonima i u drugim urbanim ambijentima, te je dala nekoliko praktičnih primjera i prijedloga kako se one drže. U svom je govoru napomenula kako se radi o pčelama koje ne žive u košnicama, ne roje se, nemaju maticu, niti radilice, sve rade same.
Jedna solitarna pčela oprašuje jednako efikasno kao i 120 pčela medarica, a leti već pri temperaturama od 8°C. Zovu ih i “pčelama voćnjaka” jer se pojavljuju rano u proljeće kada se mogu vidjeti na rascvjetanim voćkama.
Prije svega, solitarna pčela leti pri nižim dnevnim temperaturama nego pčela medarica. Za oprašivanje jednog hektara komercijalnog nasada jabuke potrebno je 500 ženki solitarne pčele, ili pak tri košnice pčela medarica s ukupno 60.000 radilica.
Osobita je njezina korist u oprašivanju voćnjaka, a poljoprivrednici ih koriste i u nasadu maslina i vinograda. Solitarne pčele ne preferiraju vrstu, bitno je da je voćka blizu, te su pogodnije su za oprašivanje nasada kruške. One su i izvrstan indikator onečišćenja okoliša, istaknula je.
Kezić i Anđelini su se osvrnuli na kako je uz klimatske promjene narušena biološka ravnoteža korištenjem neonikotinoida, onečistio okoliš te utjecao na smanjenje broja pčela, bumbara, osmija, listosjekačica, bumbara, stršljena i drugih insekata u prirodi.
Posebno je zanimljiv dio vezan uz protuminsko djelovanje pčela i metode koje koristili u otkrivanju zaostalih aktivnih minskih polja u Hrvatskoj. Taj je rad bio financiran od strane NATO-a i ova je pasivna metoda još u razvoju, rekao je Kezić. Pojasnio je kako se ta metoda bazira na nakupinama TNT-a koje bi pčele donijele u košnicu.
Na Anđelinijevo pitanje: Što možemo učiniti?, sudionici rasprave dali su više odgovora. Prije svega, preporučuje se više urgirati na javnost na opasnosti koje nose život bez pčela i insekata, promjena paradigme i povećavati sinergiju između poljoprivrednika i pčelara. – ekološka proizvodnja je budućnost, posebno je naglasio Kezić.
Također, edukacija poljoprivrednika je izrazito bitna koja kreće od malih nogu, o čemu je Anđelini govorio kroz prezentaciju pazinske udruge pčelara „Lipa“, koja se već godinama bavi edukacijom predškolske i osnovnoškolske djece.
