Pčelarice, ptice duginih boja koje obitavaju na Marleri i Kamenjaku tijekom ljeta

Lastavica je zasigurno najpoznatiji vjesnik proljeća i lijepog vremena, ali u južnu Istru nešto malo kasnije dolazi još jedna ptica selica koja navijesti činjenicu kako je došlo pravo ljeto.

To je pčelarica, ptica koja sa svojim živim bojama odudara od svih drugih na ovom području. Dugine boje daju joj izgled tropske ptice, a i one same daju prednost toplijoj klimi, pa se iz tog razloga preko ljeta u Europi mogu vidjeti do južnijih dijelova Poljske i Njemačke, a sjevernije rijetko kada odlaze.

Kod nas su se pčelarice vjerojatno "oduvijek" gnijezdile na području Rta Kamenjak i Medulinskog arhipelaga, s time da je poluotok Marlera najidealnije stanište koje pčelarice preferiraju. Kamenjak im je zbog ogromnog broja turista koji preko ljeta dolaze, prestao biti omiljena lokacija, kao što je bio prije.

Jato pčelarica u kratkoj pauzi

Pčelarice vole otvorena staništa s pojedinačnim drvećem i ponekim grmom, a poluotoci Marlera i Kamenjak su upravo takvi.

Često ih se za ljetnih žega može vidjeti na medulinskoj lokvi gdje se dođu okupati i napojiti s obližnje Marlere. Najave svoj dolazak karakterističnim pjevom, te se obrušavajući iz zraka bacaju u kratki zaron kako bi se rashladile, te hitro izlijeću iz lokve. Pričekaju da i ostale ptice učine isto i onda odlaze natrag na gnjezdilište.

Pčelarica s ulovljenim vretencem

Pčelarice su veoma specifične što se izbora hrane tiče, a samo ime govori kako su im pčele delikatesa broj jedan u prehrani, te drugi opnokrilci poput: osa, bumbara, vretenaca, ali će rado u nedostatku omiljenih, pojesti i druge kukce koji lete. Naime, pčelarice se kao lastavice i čiope hrane s kukcima u letu. "Hrana" koja je sletjela više ne privlači njihovu pozornost.

Pčelarica s pčelom u kljunu

Prije nego što pojedu ulovljeni plijen, udarat će s njim po nekoj tvrđoj podlozi kako bi onesposobile otrovno rilce. Poznato je da nisu omiljene kod pčelara jer veoma rado jedu i medonosne pčele.

Pčelarice su druželjubive ptice, gnijezde se u kolonijama, te više parova gradi karakteristična gnijezda kopajući tunele dužine od jednog i pol, pa čak i do tri metra u zemlji i to uvijek na strmim obroncima.

Na području Kamenjaka i Marlere može se vidjeti mnoštvo takvih napuštenih tunela, koje pčelarice više ne koriste zbog velikog prisustva ljudi. Sada ih koriste neki drugi stanovnici poput kravosasa na fotografiji.

Kravosas u bivšem gnijezdu pčelarica

Nadajmo se kako postoji još dovoljno strmih zemljanih obronaka na kojima mogu podizati svoje ptiće, a koje čovjek nije ugrozio svojim prisustvom.

Jer ako tako ne bude, neće biti niti ovih prekrasnih "duginih" ptica.