Stižu nam velike vrućine opasne po život. Evo savjeta kako se zaštititi

Ususret najtoplijem dijelu sezone povećava se opasnost po zdravlje i život zbog velikih vrućina. Donosimo vam savjete Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

DHMZ Redovito prati i izvještava o povećanju temperatura

DHMZ će, u razdoblju od svibnja do listopada, stalno pratiti temperature i u slučaju kada postoji 70% vjerojatnost da temperatura prijeđe prag (oko 35°C, ali to ovisi o regiji), izvještavati Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo o nastupanju toplinskog vala tj. da je dosegnut prag visokih temperatura u jednoj regiji ili više njih. 

foto Sebastian Voortman/Pexels

Najveći broj smrti događa se u prva dva dana nakon pojave opasne temperature te kada razdoblje opasnih temperatura potraje dulje vrijeme. Važno je djelovati žurno da bi se smanjili rizični čimbenici i zaštitilo pučanstvo od štetnih posljedica mogućih toplinskih valova, prenosi portal Univesitas.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao preporuke o ponašanju kod visokih temperatura

Portal Istramet objavio je danas desetodnevnu prognozu uz komentar: Izuzev eventualnih lokalnih pljuskova prave kiše nema na vidiku. Projekcije prema kraju mjeseca još su gore po pitanju temperature i suše.

foto Oliver Sjöström/Pexels

Španjolski list La Vanguardia danas piše kako je u proteklim tjednima u ovoj pirinejskoj državi od vrućine umrlo najmanje 350 ljudi. Samo jučer od posljedica vrućine umrlo je 123 osobe.

Susjedni Portugal u posljednjem tjednu bilježi 238 smrti više nego lani u istom razdoblju, izvijestila ne portugalska novinska agencija Lusa.

foto Rebeca Gonçalves/Pexels

Britanska metereološka služba prvi je puta izdala je crveno upozorenje zbog potencijalne životne opasnosti uslijed visokih temperatura koje se očekuju idućeg tjedna.

Hrvatsku čeka nekoliko toplinskih valova

Visoke ljetne temperature već su u punom mahu, a Hrvatsku čeka i nekoliko toplinskih valova. Stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti, a posebno od toplinskog udara, poručuje Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?

• Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava
• Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu
• Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta
• Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu
• Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost
• UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom)
• UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku

Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?

Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:

• Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara
• Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
• Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
• Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale
• Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
• Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
• Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta

Također, važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite:

• Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću
• Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu
• Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu
• Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor
• Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka
• Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske
• Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka
• Birajte najhladniju prostoriju za boravak

Ostale preporuke:

• Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati
• Potražite hlad
• Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu
• Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Djecu je posebno potrebno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka
• Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa
• Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana
• Informirajte se o nastupanju toplinskih valova na službenim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda

U posebnom riziku od posljedica viskih temperatura su kronični bolesnici

Osim svih navedenih preporuka, kronični bolesnici moraju pripaziti i na sljedeće:

• Redovito uzimajte propisanu terapiju
• Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku)
• Tražite savjet  liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka
• Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C
• Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom liječniku
• Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka
• Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega
• Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini
• Pijte dovoljno tekućine
• Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.

Što je toplinski udar?

Toplinski udar (hipertermija) je najteži oblik poremećaja organizma uslijed dugotrajnog i prekomjernog izlaganja jakim vrućinama te nefunkcioniranja termoregulacijskih mehanizama. Očituje se kao iznenadni sistemski upalni odgovor organizma.

Razlikujemo dva oblika toplinskih udara – klasični i naporom izazvani toplinski udar. Klasični toplinski udar nastaje prilikom duljeg izlaganja vrućini, a uglavnom se javlja u ljetnim mjesecima i kod starijih, posebno slabo pokretnih osoba. Toplinski udar izazvan naporom karakterističan je za zdrave i aktivne ljude, konkretnije, posebne skupine poput sportaša, građevinskih ili drugih radnika na otvorenom.

Simptomi toplinskog udara:

• Crvena i vruća koža
• Glavobolja
• Smušenost
• Grčevi u mišićima
• Mučnina
• Malaksalost
• Razdražljivost
• Ubrzani puls (rad srca)
• Ubrzano disanje
• Nesvjestica
• Tjelesna temperatura iznad 40°C

Tko je u najvećem riziku?

• Kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti
• Osobe starije od 65 godina
• Djeca
• Radnici na otvorenom, sportaši, vojnici…