Krasna Zemlja

U ISTRI OBITAVA SEDAM VRSTA ZMIJA

(VIDEO) CRNI GADOVI U "LJUBAVNOM PLESU" Prepoznatljivi su po svojoj crnoj boji, neotrovni su, a mogu narasti i do dva metra dužine

Žive na kamenjarima, ali vole i gustiš, te šume. Plijen su im gušteri, miševi, štakori, a i ptice. Veoma su plašljivi, pa će uvijek brzo pobjeći pri susretu s čovjekom, ipak u nekim iznimnim situacijama, ako nemaju opciju za bijeg mogu ugristi


 
1 min
Dean Mladenović
Crni gadovi u "ljubavnom zagrljaju"

Žive na kamenjarima, ali vole i gustiš, te šume. Plijen su im gušteri, miševi, štakori, a i ptice. Veoma su plašljivi, pa će uvijek brzo pobjeći pri susretu s čovjekom, ipak u nekim iznimnim situacijama, ako nemaju opciju za bijeg mogu ugristi

Oduvijek su čovjek i zmija bili na ratnoj nozi, ljudi su ih ubijali i tamanili smatrajući ih prijetnjom. Tek je zadnjih desetak godina došlo do promjene u poimanju ovih iznimnih bića. Istraživanja su ukazala na njihovu nezamjenjivu ulogu i korist u ekološkom sustavu.

U Istri obitava sedam vrsta zmija, jednu od njih smo snimili jučer u "ljubavnom plesu". Radi se o parenju crnih gadova na području uvale Zonka pokraj Štinjana, uz samo more.

Crni gad je prepoznatljiv po svojoj crnoj boji kako mu ime govori, neotrovna je zmija, a može narasti i do dva metra, što je jako rijetko. Obično su dužine od metar do metar i pol. Žive na kamenjarima, ali vole i gustiš, te šume. Plijen su im gušteri, miševi, štakori, a i ptice.

Gad je veoma plašljiva zmija, pa će uvijek brzo pobjeći pri susretu s čovjekom, ali ipak u nekim iznimnim situacijama, ako nemaju opciju za bijeg mogu ugristi.

Koliko je velika njihova preokupiranost ljubavnim činom govori činjenica da u tom trenutku ne obraćaju preveliku pažnju na okolicu. Naime, približili smo im se na samo par metara.


Foto i video: Dean Mladenović

Nastavite čitati

Pula
 

ORA I DOCUMENTI SONO ORIGINALI E LE FOTO PIÙ GRANDI: Inaugurato oggi il nuovo allestimento della Sala memoriale di Antonio Smareglia

A favorire il rinnovamento dell'allestimento, i cui autori sono la musicologa Nuša Hauser e il designer Matko Plovanić, sono stati la Biblioteca universitaria dell'Università Juraj Dobrila e l'associazione Smaregliana, con il sostegno del Comune di Pola, della Regione Istriana e della Regione Veneto. * La responsabile del Dipartimento per la Cultura del Comune di Pola, Emina Popović Sterpin, ha menzionato che la Strategia di sviluppo del Comune di Pola prevede anche l'apertura di un futuro museo dedicato ad Antonio Smareglia

Pula
 

SAD SU DOKUMENTI ORIGINALNI I FOTOGRAFIJE VEĆE: Otvoren novi stalni postav Spomen-sobe skladatelja Antonija Smareglie

Iza obnove postava, čiji su autori muzikologinja Nuša Hauser i dizajner Matko Plovanić, stoje Sveučilišne knjižnice Sveučilišta Jurja Dobrile i udruga Smaregliana, uz potporuGrada Pule, Istarske županije i Regije Veneto * Pročelnica Upravnog odjela za kulturu Grada Pule Emina Popović Sterpin spomenula je da Strategija razvoja Grada Pule uključuje i otvorenje budućeg muzeja Antonia Smareglie

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.