Za kravlje mlijeko više nam ne trebaju krave?

Želja za stvaranjem novih proizvoda, praćenje trendova u ekološkoj
osviještenosti te potreba za što lakšom proizvodnjom hrane i u ovom slučaju rezultirala je inovacijom – stvaranjem mliječnih proteina bez krave!

Tvrtke Remilk iz Izraela, Perfect Day iz SAD-a i Eden Brew iz Australije već su počele distribuirati svoje proizvode napravljene od umjetnog mlijeka. Tvrde da su njihovi proizvodi identičnog okusa kao kad se koristi pravo kravlje mlijeko. Odnosno, kako navode, proizvodi rađeni umjetno stvorenim proteinom su i zdravija opcija jer ne sadrže kolesterol, hormone, antibiotike i laktozu.

Proces precizne fermentacije mogući je biotehnologijom genetske modifikacije (GMO), odnosno pomoću metode Crispr/cas, pomoću koje se mijenja DNA u živim stanicama. Princip stvaranja mliječnog proteina objašnjen je na službenoj stranici Remilka:

„Kopiramo kravlji gen koji je odgovoran za proizvodnju mliječnih proteina i ubacujemo ga u kvasac. Taj gen djeluje poput uputa kvascu kako da proizvede mliječni protein. Zatim kvasac stavljamo u velike inox spremnike s vodom, nutrijentima i šećerom. Kvasac se u tim uvjetima brzo razmnožava i proizvodi prave mliječne proteine, identične onima koje proizvode krave. Dobiveni proteini se zatim kombiniraju s dobrim vitaminima, mineralima, neživotinjskim mastima i šećerom (dakle, bez kolesterola ili laktoze) kako bi se dobili željeni mliječni proizvodi”

Da se radi o zanimljivom proizvodu, misle i tvrtke poput Starbucks-a, Nestle-a i Mars-a, koje su u svoju ponudu uključile proizvode s umjetno stvorenim mliječnim proteinima. Navedeni proizvodi se zasad prodaju samo na području SAD-a. Što se tiče Europe, tvrtka Remilk započela je s izgradnjom tvornice u Danskoj, ali i Njemačka izražava ozbiljan interes za suradnju.

Kada i pod kojim će se uvjetima takvi proizvodi naći na policama naših dućana ovisi o Europskoj uniji. S obzirom na to da se radi o kategoriji “nove hrane”, ovaj proizvod podliježe regulativi Europske unije i tek čeka odobrenje. Na njemačkom portalu Agrarheute, mala sirana koja već surađuje s Remilkom, procjenjuje  kako će se proizvodi naći na Njemačkom tržištu već 2025. godine.

Proizvođači ovih laboratorijski proizvedenih proteina vode se politikom da čine ispravno: „Ovi mliječni proizvodi čine cijeli svijet dobrim: zdraviji su i nježniji prema našem planetu, životinjama i nama.”

Neminovno je da će ova inovacija biti velika konkurencija proizvođačima mlijeka i imati utjecaj na cijelu mljekarsku industriju. Umjetno stvoreni mliječni proteini su u formi praha, lakše se transportiraju i skladište. Nadalje, proizvodnja je jednostavnija s manje rizika i troškova.

Ono sto može biti presudno u probijanju ovog proteina je  koliko se zaista mogu raditi jednako kvalitetni proizvodi, jednakih organoleptičkih svojstava i nutritivne vrijednosti. Odnosno, jesu li sirane i proizvođači drugih mliječnih proizvoda spremni odustati od tradicionalnih receptura i uvesti inovacije.

Dok nekome smrkne, drugome svane. U ovoj priči, poljoprivrednici, proizvođači šećera mogli bi profitirati. Naime, za proizvodnju ovog proteina i njegovih mliječnih  proizvoda koristi isključivo šećer biljnog porijekla.

U SAD-u proizvodi se označavaju kao animal free, bez korištenja životinja, mliječni proizvodi. Prema našem Pravilniku o mlijeku i mliječnim proizvodima (NN 20/2009) mlijeko se definira kao:

”Prirodni sekret mliječne žlijezde životinja iz uzgoja, dobiven jednom ili više mužnji, kojemu nije ništa dodano niti oduzeto.”  Preostaje nam vidjeti kako će se definirati laboratorijsko “mlijeko” kod nas  i kojom dinamikom će se proizvodi širiti na tržištu, sto na kraju ovisi samo o nama kupcima.

Na kraju, ne smijemo zanemariti i marketinški aspekt nedorečenosti.  Naime, radi se o proizvodu koji se dobiva bez korištenja životinja te tako zadovoljava tržište prijatelja životinja. Ovakva proizvodnja smanjuje gorući problem emisije štetnih plinova, sto će ekološke organizacije itekako prihvatiti.

S obzirom na to da sadrži kravlji protein ne može spadati u kategoriju veganskog proizvoda. Ali i tu ima kvaka, prilikom proizvodnje nije direktno umiješana životinja pa će možda i dijelu tog tržišta biti prihvatljivo za konzumaciju. Nadalje tu su osobe koje su laktoza intolerantne, osobe s visokim kolesterolom…zapravo proizvod sive zone koji gotovo da odgovara svima? Dok se i ako se ne dokaže suprotno. (Marina Brzić)