“Dan europske baštine”: Predavanje i radionica o glagoljici u Istri u Državnom arhivu u Pazinu

PROGRAM U PAZINU

Misal kneza Novaka iz 1368.

Misal kneza Novaka, ili Novakov misal, iz 1368. godine čuva se u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici pod signaturom Cod. Slav. 8. To je najstariji datirani misal napisan glagoljicom i hrvatskim crkvenoslavenskim jezikom te jedan od najstarijih takvih cjelovito sačuvanih. Napisao ga je Novak Disislavić od roda Mogorovića dvorski vitez Ludovika I. Anžuvinca. Velika vrijednost Misala proizlazi iz činjenice da je očuvan u izvrsnu stanju od 14. stoljeća, a za hrvatsku je kulturnu povijest osobito važan jer je poslužio kao predložak za najstariju inkunabulu tiskanu glagoljicom, Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. Za istarski prostor Misal je važan stoga što je nakon Novakove smrti (1405.) otkupljen u okolici Roča za uporabu u grobljanskoj crkvi sv. Jelene u Donjoj Nugli i crkvi sv. Petra u Gornjoj Nugli. Novakov misal poznat je i po bogatoj iluminaciji te po najstarijim stihovima u hrvatskoj književnosti, koji su također našli mjesto u njegovu kolofonu. U najnovije vrijeme doživio je tiskanu reprodukciju u luksuznom izdanju koje su 2020. objavili Katedra Čakavskoga sabora Roč, Staroslavenski institut i Mozaik knjiga. Misal je od 2020. godine predmet interdisciplinarnoga istraživačkog projekta skupine hrvatskih i austrijskih znanstvenika: povjesničara, teologa, filologa i stručnjaka za digitalnu humanistiku. O Novakovu misalu i projektu njegove digitalne obrade predavanje će održati dr. sc. Sandra Požar, viša znanstvena suradnica Staroslavenskoga instituta u Zagrebu.

Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. i Istra

Glagoljični Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine prva je glagoljicom otisnuta knjiga i uopće prva nelatinična tiskana knjiga zapadne civilizacije. Nije poznato gdje je Misal tiskan, ali se zna da su tekst za tisak pripremili istarski glagoljaši, o čemu između ostaloga svjedoči i zapis žakna Jurija iz Roča u Misalu kneza Novaka koji je poslužio kao predložak prvotisku glagoljičnoga misala. Tiskanu reprodukciju u luksuznom izdanju objavili su 2020. Katedra Čakavskoga sabora Roč, Staroslavenski institut i Mozaik knjiga, a iste je godine objavljena i latinična transliteracija glagoljičnoga prvotiska. Poveznice su između Prvotiska i Istre višestruke. U kalendaru Prvotiska dobro su zastupljene svetkovine koje se osobito štuju ili su se štovale na istarskome području. I u jeziku Prvotiska ima elemenata koji upućuju na to da je on za tisak pripreman na istarskome tlu. O povezanosti Prvotiska s Istrom i istarskim elementima u njemu te o njegovu pretisku i pripremi latinične transliteracije predavanje će održati dr. sc. Josip Galić, znanstveni suradnik Staroslavenskoga instituta u Zagrebu.

Beramski glagoljični brevijari i misali

U Narodnoj in univerzitetnoj knjižnici u Ljubljani čuvaju se dva hrvatsko-glagoljična brevijara i dva misala koji potječu iz istarskoga mjesta Berma. Prvi beramski brevijar potječe s kraja 14. st., a ostali su kodeksi iz 15. st. Kodeksi su predmet istraživanja Znanstvenoga centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo pri Staroslavenskome institutu u Zagrebu, a jedan od partnera Centra je i Državni arhiv u Pazinu. O beramskim kodeksima, njihovoj važnosti za istarsko i općenito hrvatsko glagoljaštvo te o projektu njihove digitalizacije, multidisciplinarnoga opisa i izdavanja faksimila i latinične transliteracije predavanje će održati akademik Milan Mihaljević, voditelj ZCI za hrvatsko glagoljaštvo.

Glagoljaška igraonica za školski uzrast

U radionici će dr. sc. Josip Mihaljević iz Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža iz Zagreba predstaviti računalne igre za učenje glagoljice koje je sam izradio. Sudionici (školarci) će se moći i okušati u tim igrama na računalu ili svojim mobilnim telefonim