Redatelj Nikolaus Geyrhalter propitkuje teško rješiv, preplavljujući problema otpada i njegov utjecaj na okolinu te što, kako i kome čovjek u svojem egzistencijalnom procesu ostavlja za sobom u prostoru * S malo riječi, moćni prizori izvrsno su koncipirani u uradak, objašnjavajući i pripovijedajući autorovim specifičnim, slikovnim filmskim jezikom
Redatelj Nikolaus Geyrhalter propitkuje teško rješiv, preplavljujući problema otpada i njegov utjecaj na okolinu te što, kako i kome čovjek u svojem egzistencijalnom procesu ostavlja za sobom u prostoru * S malo riječi, moćni prizori izvrsno su koncipirani u uradak, objašnjavajući i pripovijedajući autorovim specifičnim, slikovnim filmskim jezikom
Predmeti koji se nalaze na mjestima kojima ne pripadaju, motivi su još jednog vrlo sugestivnog uratka redatelja, producenta i snimatelja Nikolausa Geyrhaltera, iznimno važnog dokumentarista današnjice, koji je dosad primio mnoge nagrade, čiji je film "‘Van prostora i vremena’ (”Matter out of place”) preksinoć prikazan na međunarodnom festivalu dokumentarnog filma ZagrebDox.
Geyrhalter je rođen u Austriji 1972. i autor je prilično poznat publici ZagrebDoxa, a imao je i svoju Retrospektivu na 13. Festivalu, 2017. godine.
U sklopu tadašnje Retrospektive prikazana su njegova četiri uratka, među kojima ‘Kruh naš svagdašnji’ o nepoznatim procesima industrijske proizvodnje te obradi hrane životinjskog i biljnog podrijetla, popraćenim ledenim zvukovima strojeva; i Homo Sapiens post industrijski, distopijski prikaz čovjekovog utjecaja i nemara za okoliš, bez prikaza samog homo sapiensa u slici, s izvrsnim kadrovima abandoned i ruin porn estetike.
U svojoj opservacijskoj poetici, Geyrhalter se često bavi problemima prostornosti, ljudskog utjecaja na prostor te kako međusobni odnosi ljudi utječu na prostor, tematizirajući sve ovo kroz različite sfere ljudske egzistencije.
‘Van prostora i vremena’ (”Matter out of place”) njegov je dokumentarac koji se natječe u ovogodišnjoj Regionalnoj konkurenciji, a na sadržajnom je tragu ova dva gore spomenuta, nešto poput produžetka samog autorovog propitkivanja teško rješivog, preplavljujućeg problema otpada i njegov utjecaj na okolinu te što, kako i kome čovjek u svojem egzistencijalnom procesu ostavlja za sobom u prostoru.
Ponovno s malo riječi, gdje moćni prizori izvrsno koncipirani u uradak, objašnjavaju i pripovijedaju autorovim specifičnim, slikovnim filmskim jezikom.
Karakteristika Geyhalterova rada je pretežito statična kamera i dugi kadrovi kojima precizno obrazlaže složene procese, vrlo živopisno kadrira široke planove. U ovom je uratku među ostalima posjetio austrijsku spalionicu otpada, planinski resort i skijalište u Švicarskoj, zelena prostranstva Nepala, te otočić u Maldivima, prikazao i podvodno skupljanje otpadaka na kojem rade ronioci, da bi priču zatvorio specifičnim principom kojim o okolišu brinu posjetitelji i organizatori Festivala Burning Man u pustinji u Nevadi.
U razgovoru s autorom nakon projekcije saznajemo da je upravo taj Festival bio prvo što je želio prikazati pri odluci da krene u ovaj film, a da su se ostali prizori pojavili i posložili kasnije. U postrojenju spalionice kod mljevenja i mrvljenja otpada, kameru je postavio vrlo blizu samom industrijskom procesu; a u prikazima težine samog prikupljana otpada u nepristupačnijim područjima, kratko koristi i kameru u pokretu.
Autorovi dokumentarci u publici stvaraju mješavinu suosjećanja, bespomoćnosti pa i osjećaja krivnje, ali i veliki upitnik iznad glava zbog iznimno prikazane težine problema. Kao i uvijek kod Geyhaltera, domišljatost njegove ironije, stilska prepoznatljivost njegovog pripovijedanja, kao i njegov suptilno protkani komentar na nečujno približavanje, točnije već i prestravljenost zbog prisutnosti katastrofe unutar tematike koju precizno obrazlaže i razlaže, izvrsno su prikazani u slici, što vizualno impresivnih 105 minuta ovog pomno osmišljenog uratka, dojmljivo zaokružuje.
Ocjena uratka 4.5 / 5
Film je ponovno na programu u petak 31. ožujka u 21 sat u Dvorani 5 u Kaptol Boutique Cinema.
Vjetar na kopnu slab, na Jadranu prijepodne umjerena bura, poslijepodne u okretanju na jugo, koje će prema kraju dana jačati. Najviša dnevna temperatura između 0 i 5, na Jadranu od 9 do 14 stupnjeva Celzijusovih
U Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. To znači, naveo je Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba
''Da bilo tko nekoga pozove na kavu SMS-om ili mobitelom, osoba svojevoljno odlučuje hoće li otići na tu kavu ili neće. Ja osobno, da me nepoznati broj zove, sigurno sam da ne bi otišla na tu kavu", kazala je državna tajnica * "Drugo, činjenica je da se sastanak dogodio, a gospodin Kekin, kad je vidio da je u zabludi, nije otišao nego je ostao više od 15 minuta i razgovarali su o nečemu o čemu mi ne znamo", rekla je Petrijevčanin Vuksanović
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
