Filmska godina u Hrvatskoj: Filmovi za djecu uspješni u kinima, a umjetnički na festivalima

Hrvatska je kinematografija u protekloj godini bila uspješna na dva područja, naslove za djecu prepoznala je kino publika, dok su umjetnički filmovi redovito sudjelovali i bili nagrađivani na međunarodnim festivalima.

S više od 91 tisuća gledatelja najgledanije hrvatsko dugometražno ostvarenje u kinima bio je "Dnevnik Pauline P." Nevena Hitreca, prema podacima web stranice Box Office HR. U planu je i snimanje nastavka tog filma.

Odličnu gledanost s više od 80 tisuća gledatelja, zabilježio je još jedan film namijenjen djeci - "Cvrčak i mravica" Luke Rukavine, prvo hrvatsko cjelovečernje animirano djelo rađeno u tehnici 3D animacije.

Komedija "Marginalci" Jana i Ljubomira Kerekeša, najgledaniji film 2022., nastavio se s uspjehom prikazivati i u ovoj godini, te na kraju dosegao 53 tisuće gledatelja.

Nagrađivanu i od kritike hvaljenu dramu "Sigurno mjesto" Jurja Lerotića u kinima je pogledalo oko devet i pol tisuća gledatelja, a njih oko 7800 krimić "Smrt djevojčice sa žigicama" Gorana Kulenovića.

Gledanost od više od sedam tisuća dosegli su debitantska humorna drama Jasne Nanut "Sedmo nebo" i drama "Samo kad se smijem" Vanje Juranić, koji je i dalje u distribuciji.

Tom rezultatu približio se posljednji film Lukasa Nole, erotska triler drama "Escort" s gotovo 6900 gledatelja.

Oko četiri i pol tisuće ljudi vidjelo je "Hotel Pulu" Andreja Korovljeva i "Bosanski lonac" Pave Marinkovića, a u nezavisnim kinima dokumentarni film "El Shatt – nacrt za utopiju" Ivana Ramljaka njih skoro četiri tisuće gledatelja. 

Redateljica Vlatka Vorkapić nedavno je premijerno predstavila film "Sveta obitelj" koji je zasad vidjelo oko 4200 ljudi. 

Igrani film "Punim plućima", dugometražni igrani prvijenac Radislava Jovanova Gonze imao je nešto manje od 3200 gledatelja, a "Pelikan" Filipa Herakovića i "Glava velike ribe" Arsena Oremovića ostvarili su gledanost od oko dvije i pol tisuće.

Hrvatski kandidat za Oscara, nagrađivani film "Tragovi", dugometražni prvijenac Dubravke Turić, vidjelo je više od tisuću ljudi, baš kao i dugometražni dokumentarac "Snajka: Dnevnik očekivanja" Tee Vidović Dalipi, koji se još uvijek prikazuje u nezavisnoj kino-distribuciji.

Hrvatski filmovi tradicionalno prisutni na festivalima

Kino posjećenost svakako nije jedini kriterij za filmove koje bi se iz protekle godine trebalo zapamtiti, što potvrđuju podaci o zastupljenosti hrvatskog filma na inozemnim festivalima i uspjehu na međunarodnoj sceni.

Film Jurja Lerotića "Sigurno mjesto" nominiran je za 38. nagradu Goya Španjolske akademije filmske umjetnosti i znanosti u kategoriji najboljeg europskog filma, a bio je nominiran i  za Europsku filmsku nagradu u kategoriji Europsko otkriće

Za svoj dugometražni igrani prvijenac "Murina", Antoneta Alamat Kusijanović bila je nominirana je za nagradu Američkog udruženja redatelja, DGA Awards. 

Kratkometražni animirani film Lucije Mrzljak i Mortena Tšinakova osvojio je nagradu "Alexeïeff – Parker" 46. Međunarodnog festivala animiranog filma u Annecyju, a u konkurenciji  tog prestižnog festivala bila su još "Haljina za finale" Martine Meštrović, "Ispod maske" Dariana Bakliže, "11" Vuka Jevremovića te "Sjeti se kako sam jahala bijelog konja" Ivane Bošnjak Volda i Thomasa Johnsona Volde.

Među ostalim, kratkometražni igrani film Andree Slaviček "Prava istina priče o šori" premijerno je prikazan u Cannesu u sklopu 62. izdanja programa Tjedan kritike.

U filmskom svijetu ovo je bila i godina niza obljetnica - Zagreb film obilježio je 70 godina od osnutka, kao i Pulski filmski festival, Hrvatski audiovizualni centar je proslavio svojih 15 godina djelovanja., dok MEDIA desk Hrvatske ove godine slavi 15 godina sudjelovanja u Potprogramu MEDIA Europske unije.

Domaći festivali prepoznaju kvalitetne naslove 

Ovogodišnji ZagrebDox dodijelio je Veliki pečat filmu "Manifest" autora pod pseudonimom Angie Vinchito u međunarodnoj konkurenciji, a filmu "Van prostora i vremena" Nikolausa Geyrhaltera u regionalnoj konkurenciji.

Grand Prix  Animafesta osvojio je u kratkometražnoj konkurenciji film "Vanlav" ruske autorice Varje Jakovljeve, a u dugometražnoj  "Moja romansa s brakom" latvijske Signe Baumane.  Poseban gost bio je William Kentridge, dobitnik ovogodišnje Nagrade za životno djelo Animafesta, zvijezda svjetske animacije i suvremene umjetničke scene.

Britanski film "Kako se poseksati" Molly Manning Walker osvojio je Zlatna kolica za najbolji dugometražni igrani film 21. Zagreb Film Festivala.

Motovun Film Festival promijenio je koncept i ime, odselio iz Motovuna i pod nazivom Cinehill od sada će se održavati u Gorskom kotaru. Nagradu Propeler Cinehill za najbolji film ove je godine dodijelio “Jezeru Falcon” Charlotte Le Bon.

Veliku Zlatnu Arenu za najbolji film Pulskog filmskog festivala dobio je dokumentarni  film "Veće od traume" Vedrane Pribačić, a nagradu publike "Cvrčak i mravica" Luke Rukavine. Programe je pratilo ukupno 33.612 gledatelja što je za 49 posto više nego prošle godine.

Filmovi "U ljubičastu utrobu" Thuy-Han Nguyen-Chi, "Mast-del" Maryam Tafakory i "Valerija" Sare Jurinčić, dobitnici su ovogodišnjih glavnih nagrada Festivala 25FPS, dok je "Horror Vacui" Borisa Poljaka osvojio je Grand Prix ovogodišnjih Dana hrvatskog filma.

Bugarski igrani film "Majka" i dokumentarac o ukrajinskome sirotištu "Kuća od iverja" pobijedili su na Vukovar film festivalu, a  film "Zvijeri" španjolskog redatelja Rodriga Sorogoyea na Festivalu mediteranskog filma Split.

Kazahastanski igrani film "Rat protiv mira" Marata Narimanova osvojio je Grand Prix ovogodišnjeg One Take Film Festivala, čije je trinaesto izdanje označilo i kraj tog festivala do daljnjega.

Pokrenut je i jedan novi - Ženski filmski festival - Kuća ženskog filma, koji predstavlja raznolike i snažne glasove redateljica iz Europe

Među filmskim festivalima ističe se i Ponta Lopud koji je kao voditelje masterclass radionica ugostio američkog glumca Edwarda Nortona i nagrađivanog švedskog redatelja Rubena Östlunda.

Hrvatski filmski festivali i dalje su najčešće jedino mjesto na kojima publika može vidjeti nagrađivane i probrane filmove najrazličitijih kinematografija, čija je kvaliteta prepoznata na velikim svjetskim festivalima, no tek poneki od njih stignu i u redovitu kino distribuciju.  

U Zagrebu je sve manje kina koja bi uopće mogla prikazivati nekomercijalne naslove. Zbog obnove je zatvoreno kino Tuškanac, oštećeno u zagrebačkom potresu i kasnijim olujama, no s programima nastavlja u gostujućim prostorima, a i dalje ne radi i kino Europa, bez naznaka da bi se uskoro moglo otvoriti.

Ipak, nekoliko kina se i otvorilo - kino Edison u Karlovcu i kino Blato na Korčuli, a tu je i prvo specijalizirano VR kino u Hrvatskoj koje je pokrenuo putopisac i fotograf Davor Rostuhar.

Bila je ovo i godina gubitaka na filmskoj sceni - umrli su glumci Sanda Langerholz,  Smiljka Bencet-Jagarić, Nenad Cvetko, Krunoslav Šarić, Jasmin Telalović, pisac i redatelj Pero Kvesić, redatelj i perfomer  Ivan Faktor, članica tima koji je osnovao HAVC Sanja Ravlić, filmski montažer i dizajner zvuka Martin Semenčić, direktor Split Film Festivala Branko Karabatić.

Chris Marcich, ravnatelj Hrvatskog audiovizualnog centra, ocijenio je 2023. dobrom godinom. "Imali smo dva filma za djecu koji su podigli gledanost naših filmova u kinima, tako da će ova godina biti bolja od prošle", ocijenio je.

Napomenuo je kako HAVC sada ide više prema filmovima za publiku pa se možemo nadati još boljim rezultatima u narednim godinama, a zadovoljan je i što umjetnički filmovi redovito prolaze na brojnim festivalima i dobivaju puno nagrada. (Anamarija Grbin)