Treba obratiti pažnju na Đuru kao autora, kao pjesnika, kao nekoga tko je na vas utjecao, a da i ne znate za to, rekao je književnik Đorđe Matić, usporedivši Jakšićev utjecaj na poeziju i boemštinu s onim Tina Ujevića, a sjećanje na njegovo djelom većim od pukog očuvanja folklora. "Čitava pojava i figura pjesnika boema nastaje od njega. I kada djecu danas uče u školi o pjesnicima, o našim besmrtnim poetama, boemima, Jakšić je prvi među njima", zaključio je Matić
Treba obratiti pažnju na Đuru kao autora, kao pjesnika, kao nekoga tko je na vas utjecao, a da i ne znate za to, rekao je književnik Đorđe Matić, usporedivši Jakšićev utjecaj na poeziju i boemštinu s onim Tina Ujevića, a sjećanje na njegovo djelom većim od pukog očuvanja folklora. "Čitava pojava i figura pjesnika boema nastaje od njega. I kada djecu danas uče u školi o pjesnicima, o našim besmrtnim poetama, boemima, Jakšić je prvi među njima", zaključio je Matić
Izvođenjem predstave „Noć u kući gospodina Kolaka“ u režiji Irfana Mensura, koji u njoj i igra uz glumce Slobodana-Bodu Ninkovića i Vladimira Kerkeza , na Maloj sceni INK preksinoć su službeno započeli 16. Dani srpske kulture u Istri.
Njihov tematski dio, koji je ove godine posvećen pjesniku, dramatičaru, slikaru i boemu Đuri Jakšiću pak, započeli su sinoć u pulskoj u Galeriji Vincenta iz Kastva, otvaranjem izložbe devet akademskih slikara iz Srbije, čije je likovno stvaralaštvo inspirirano djelima ovog umjetnika.
- Svake godine tema nam je jedna važna osoba, a iz godine u godinu smjenjujemo žene i muškarce. Prošle su godine Dani bili posvećeni Milunki Savić, a ove Jakšiću, rekao nam je predsjednik Srpskog kulturnog centra u Istri i glavni organizator događaja Milan Rašula.
Otvaranje izložbe bilo je i svojevrsno svečano otvaranje cijelog festivala pa su se, uz Rašulu, gostima obratili i pulska dogradonačelnica Ivona Močenić i županijska pročelnica Tea Batel, dok su Jakšićevo djelo u slici i stihu, gostima dočarali arhitekt, pjesnik i autor nagrađenog firma „Đura Jakšić – umjetnik i buntovnik“ Miodrag Jakšić, glumac Irfan Mensur, književnik i predsjednik pulskog pododbora Srpskog kulturnog društva „Prosveta“ Đorđe Matić, slikarice Aleksandra Novitović i Jelena Bodrožić, te orkestar „Tamburica Pazova“ iz Stare Pazove.
- Želim pohvaliti izuzetno bogat program ovogodišnjeg festivala kojim se njeguju kultura, tradicija i običaji jednog naroda što je hvale vrijedno, rekla je Ivona Močenić, dodavši da Grad Pula njeguje temeljne civilizacijske vrijednosti suživota i tolerancije i obećavši u ime Grada nastavak potpore organizaciji festivala.
Đorđe Matić naglasio je da Jakšić spada među četiri glavne figure srpskog romantizma 19. stoljeća, uz Lazu Kostića i Jovu Zmaja te Branka Radičevića kao 'začinjalca'. Matić je naglasio da je večer posvećena Jakšiću važna i izvan obilježavanja folklornih ili folklorističkih vrijednosti, jer je, kako je rekao, važno njegovati i samo Jakšićevo veliko umjetničko djelo.
- Treba obratiti pažnju na Đuru kao autora, kao pjesnika, kao nekoga tko je na vas utjecao, a da i ne znate za to, rekao je Matić, usporedivši njegov utjecaj na poeziju i boemštinu s onim Tina Ujevića.
- Čitava pojava i figura pjesnika boema nastaje od njega. Taj čovjek iz kafane, s cigaretom i zabačenim šeširom…. I kada djecu danas uče u školi o pjesnicima, o našim besmrtnim poetama, boemima, Đura je prvi među njima, zaključio je Matić.
- Nećete mi vjerovati, i ja sam nekad bio mali i bio sam i student. Bio sam dobar student. Bio sam jedan od najboljih studenata na Fakultetu dramskih umjetnosti, odnosno tada se zvao Akademija za film, radio, pozorište i TV. I negdje na drugoj godini glume, profesor dikcije nam kaže da dio ispita bude i neka pjesma. Bilo bi dobro da bude neki romantičar, neki liričar…I ja krenem da tragam za pjesmom i naiđem na pjesmu Đure Jakšića „Na Liparu“…, započeo je svoje sjećanje na prvi susret s Jakšićevim djelom Irfan Mensur, ispričavši gostima anegdote koje su ga kroz karijeru pratile djelom ovog autora, zaokruživši ih otvaranjem izložbe u Puli za koju je, kako je rekao, i privatno i profesionalno vezan, zbog čega je iznimno uzbuđen.
- Izložba je otvorena, rekao je Mensur, a uz Jakšićevu poeziju, finale svečanosti obilježili su zvukovi vojvođanskih tambura iz Stare Pazove.
Večeras, posljednjeg dana festivala, u 20 sati će se u Knjižari & klubu Giardini 2 izvesti projekcija dokumentarno-igranog filma „Tragovima Đure Jakšića“, u režiji Miodraga Miće Jakšića, nakon čega će biti održan razgovor s autorom i koncert tamburaša iz Stare Pazove.
Zbog besparice se ponovno vraća kući, a onda iznova odlazi na školovanje, ovog puta u Munchen, da bi se 1855. trajno nastanio u Kikindi i počeo zarađivati od svog slikarstva.
Živio je često u oskudici i teško izdržavao brojnu obitelj pritisnut dugovima, bolestan i sklon boemštini. Stvarao je lirsku, epsku i dramsku poeziju, objavljivao u brojnim časopisima, a napisao je i oko 40 pripovijedaka, tri drame i nezavršen povijesni roman o srpsko-turskom ratu.
Spomenik Đure Jakšića na klupi, pandan zagrebačkom spomeniku A.G. Matošu, nalazi se u beogradskoj boemskoj četvrti Skadarliji, ispred memorijalne kuće.
Ovaj spektakl donosi raznovrstan program koji će publici predstaviti tradicionalne plesove, glazbu i kostime iz različitih dijelova naše zemlje. Uz domaćina KUD "Uljanik" iz Pule nastupiti će i KUD "Ivan Fonović Zlatela" iz Kršana te KUD "Zvir" iz Jelenja koji će svojim izvedbama oživjeti bogatu folklornu baštinu
Prikazivanjem odabranih dokumentarnih filmova, Cinema Politica u Rojcu otvara dijalog te stvara prostor za raspravu o važnim i aktualnim društvenim i političkim temama kroz snagu filmske umjetnosti
Primajući u članstvo nove članice Predsjednica Ogranka Istra Gordana Restović naglasila je važnost međusobnog povezivanja i međusobne podrške žena poduzetnica
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
