Kultura

U SVEUČILIŠNOJ KNJIŽNICI

Javno predavanje Hrvoja Klasića “Budimo realni – tražimo nemoguće. Studentski pokreti 1968. godine” u Puli

U svibnju 1968. godine domaći mediji naširoko pišu o nemirima u Francuskoj, gdje se otvoreni sukob između studenata i policije prelio na društvo u cjelini. Do tada je već došlo do studentskog bunta u SAD-u, Japanu, Italiji, Poljskoj, Čehoslovačkoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, SR Njemačkoj, Švedskoj, Belgiji i drugim zemljama. Francuski studentski bunt ubrzo se pretvara u opće demonstracije u kojima sudjeluje i do 800.000 građana – studenata, učenika, radnika i umirovljenika...


 
2 min
Istra24

U svibnju 1968. godine domaći mediji naširoko pišu o nemirima u Francuskoj, gdje se otvoreni sukob između studenata i policije prelio na društvo u cjelini. Do tada je već došlo do studentskog bunta u SAD-u, Japanu, Italiji, Poljskoj, Čehoslovačkoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, SR Njemačkoj, Švedskoj, Belgiji i drugim zemljama. Francuski studentski bunt ubrzo se pretvara u opće demonstracije u kojima sudjeluje i do 800.000 građana – studenata, učenika, radnika i umirovljenika...

U srijedu, 15. studenoga 2023., s početkom u 18 sati u Sveučilišnoj knjižnici u Puli (Herkulov prolaz 1) održat će se javno predavanje dr. sc. Hrvoja Klasića “Budimo realni – tražimo nemoguće. Studentski pokreti 1968. godine”. Organizatori događanja su Klub studenata povijesti – ISHA Pula u suradnji sa Studentskim zborom Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i Istarskim povijesnim društvom – Società Storica Istriana.

O predavanju: U svibnju 1968. godine domaći mediji naširoko pišu o nemirima u Francuskoj, gdje se otvoreni sukob između studenata i policije prelio na društvo u cjelini. Do tada je već došlo do studentskog bunta u SAD-u, Japanu, Italiji, Poljskoj, Čehoslovačkoj, Španjolskoj, Velikoj Britaniji, SR Njemačkoj, Švedskoj, Belgiji i drugim zemljama. Francuski studentski bunt ubrzo se pretvara u opće demonstracije u kojima sudjeluje i do 800.000 građana – studenata, učenika, radnika i umirovljenika. Sindikati ubrzo preuzimaju „štafetu“ od studenata, dolazi do brojnih štrajkova, a svjetski listovi naveliko pišu o raspadu degolizma. Svega desetak dana poslije, početkom lipnja kreću i studentske demonstracije u Beogradu, koje se šire na ostatak zemlje te potresaju domaće političke elite sve do vrha. Taj se bunt događao jednako u razvijenim i u manje razvijenim zemljama, na svim kontinentima i u svim političkim sustavima. Mladi na Istoku i na Zapadu, ali i na Globalnom jugu, nisu zadovoljni svijetom u kojemu žive. Ne traže samo reforme obrazovanja i poboljšanja studentskog standarda, nego zahtijevaju ili radikalnu promjenu ili (samo) popravljanje postojećeg sustava, opiru se konformističkom i potrošačkom društvu, autoritarnim i tehnokratskim političkim elitama, nasilju, eksploataciji, ratnim avanturama i intervencijama svojih država. Iako je bunt mladih globalan fenomen, zasigurno sadrži i lokalne specifičnosti.

O predavaču: Hrvoje Klasić, hrvatski povjesničar. Zaposlen kao izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje djeluje na Odsjeku za povijest u sklopu Katedre za suvremenu povijest. Objavio je tri autorske knjige: Hrvatsko proljeće u Sisku (2006.), Jugoslavija i svijet 1968. (2012.) i Mika Špiljak – revolucionar i državnik (2019.). Autor je i brojnih stručnih i znanstvenih radova. Poznati je kolumnist i politički komentator te povremeni suradnik Hrvatske radiotelevizije kao autor emisija i serijala s temama iz suvremene hrvatske povijesti.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.