Kultura

praizvedena u Beču 1790. godine

Mozartova opera "Così fan tutte" premijerno izvedena u zagrebačkom HNK-u

U premijernoj izvedbi u ulogama Guglielma i Ferranda nastupili su Davor Nekjak i Filip Filipović, u ulogama Fiordiligi i Dorabelle Darija Auguštan i Emilia Rukavina, kao Don Alfonso nastupio je Marco Bussi, a kao Despina Marija Kuhar Šoša


 
2 min
HINA

U premijernoj izvedbi u ulogama Guglielma i Ferranda nastupili su Davor Nekjak i Filip Filipović, u ulogama Fiordiligi i Dorabelle Darija Auguštan i Emilia Rukavina, kao Don Alfonso nastupio je Marco Bussi, a kao Despina Marija Kuhar Šoša

Opera Wolfganga Amadeusa Mozarta "Così fan tutte", koprodukcijska predstava Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu i SNG Opere in baleta Ljubljana, premijerno je izvedena sinoć u zagrebačkom HNK-u, pod ravnanjem Valentina Egela i u režiji Alessija Pizzecha.

Opera "Così fan tutte" praizvedena je u Beču 1790., godinu dana prije skladateljeve smrti. Riječ je o trećoj Mozartovoj operi, nakon "Figarovog pira" i "Don Giovannija", za koju je libreto napisao talijanski libretist Lorenzo da Ponte.

Radnja izvornika događa se u Napulju u 18. stoljeću, a u njezinu su središtu časnici Guglielmo i Ferrando te njihove zaručnice, sestre Fiordiligi i Dorabella. Dvojica mladića čvrsto su uvjerena u vjernost svojih zaručnica, no njihov stariji prijatelj Don Alfonsom, za kojega je ženska vjernost poput ptice Feniks "o kojoj svi pričaju, a zapravo je nitko nije vidio", tvrdi suprotno te im predlaže okladu, što pokreće niz spletki u kojima sudjeluje i sobarica Despina. 

U premijernoj izvedbi u ulogama Guglielma i Ferranda nastupili su Davor Nekjak i Filip Filipović, u ulogama Fiordiligi i Dorabelle Darija Auguštan i Emilia Rukavina, kao Don Alfonso nastupio je Marco Bussi, a kao Despina Marija Kuhar Šoša.

Redatelj Alessio Pizzech, koji je operu smjestio u Napulj s kraja Drugoga svjetskog rata, u napomeni u kazališnoj knjižici napisao je kako "životi Ferranda i Fiordiligi te Guglielma i Dorabelle postaju simbolima onoga što nikada nije posve jasno u ljudskim odnosima, donoseći ambivalentnost prepunu raznih mogućnosti u ljubavi i zajedničkom životu, u kojoj je identitet u stalnoj promjeni, gdje su igra i osmijeh pokretači onoga najljepšeg u nama, i gdje leži mogućnost shvaćanja i prodiranja u našu ljudskost".

Autor scenografije je Andrea Stanisci, kostimograf Alessio Rosati, oblikovatelj svjetla Valerio Tiberi, autor i izvođač oslikanog prospekta Napulja Gregor Smukovič, a libreto je prevela Marina Glavaš.

Alessio Pizzech rođen je 1972., pjevanje je učio kao dječak, a do osamnaeste godine radio je u cirkusu. Na scenu je postavio više od 150 dramskih i opernih predstava surađujući s najvećim talijanskim kazalištima. Prošle je godine režirao Verdijevu "Aidu" kojom je otvoren festival u Comu, Puccinijevu operu "Turandot" u kazalištu u Spoletu te Verdijevu "Traviatu" u Lecceu.

Dirigent Valentin Egel rođen je 1994. u njemačkoj glazbenoj obitelji, dok je studirao na Sveučilištu Franz Liszt u Wiemaru bio je šef dirigent niza studentskih orkestara. Surađivao je gotovo sa svim hrvatskim orkestrima te, uz ostalo, s Nürnberškom državnom filharmonijom i Bremenskom filharmonijom, a u dobi od 26 godina postao je šef dirigent Riječkoga simfonijskog orkestra i glazbeni ravnatelj Opere HNK Ivana pl. Zajca. 


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.