Ovog petka (preksutra) s početkom u 18 sati u dvorani pulske Gradske knjižnice bit će istodobno predstavljene knjige povjesničara dr. sc. Milana Radoševića "Geneza antifašizma u Istri" i sociologa dr. sc. "Renata Matića Društvo i otpor fašizmu. Istarski poučak i globalni izazovi".
Uz autore o knjigama će govoriti dr. sc. Damir Agičić, dr. sc. Darko Dukovski i dr. sc. Vjeran Katunarić.
O knjizi "Društvo i otpor fašizmu. Istarski poučak i globalni izazovi" navodi se da je Istra svijetla točka na globalnoj mapi gdje otpor poprima širi narodni karakter i prije pojave fašističke države i objave globalne prijetnje opstanku čovječanstva. Riječ je o otporu na nasilje, čiji se jedinstveni zlokobni karakter razotkriva u samom začetku.
Renato Matić (Vinkovci, 1963.), sociolog, redovni profesor Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je (1988.), magistrirao (1994.) i doktorirao sociologiju (2001.), potonje na temu “Neke vrijednosne odrednice devijantnog ponašanja u hrvatskom društvu. Područja njegova znanstveno-istraživačkog i nastavničkog djelovanja, uz opću sociologiju, jesu sociologija kriminala i društvene devijantnosti, problemi nasilja i korupcije te društveni uzroci predrasuda i diskriminacije s naglaskom na devijantne pojave i probleme hrvatskog društva u razdoblju tranzicije. Jedan je od osnivača i predavač na Šoa akademiji koju je pokrenula Židovska općina Zagreb. Od 1989. do 1994. bio je zaposlen u MUP-u Republike Hrvatske, a od 1994. do 2007. radio je kao nastavnik na Fakultetu kriminalističkih znanosti (kasnije Visokoj policijskoj školi) u Zagrebu. Na sadašnjoj instituciji zaposlen je od 2007. godine.
U knjizi Geneza antifašizma u Istri znanstveno je obrađena tema početaka fašističkog nasilja usmjerenog protiv radničkog te hrvatskog narodnog pokreta u Istri 1920. godine koji je generirao i prvi antifašistički otpor.
Kroz četiri poglavlja su, konzultacijom arhivskog, novinskog, memoarskog gradiva, rekonstruirane epizode Vodnjanske bitke (16. siječnja), prvomajskog krvoprolića na pulskoj Portarati, fašističkog paleža Narodnoga doma u Puli (14. srpnja), napada na odvjetnike dr. Mirka Vratovića i dr. Ive Zuccona (Cukona) (16. srpnja) te konačno Mussolinijeva posjeta Puli (21. rujna) i sukoba fašista sa socijalistima.
Milan Radošević (Pula, 1983.), povjesničar, viši znanstveni suradnik na Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU-Područnoj jedinici u Puli. Proučava povijest Istre i Kvarnerskog primorja u 20. stoljeću, posebno političku povijest s naglaskom na fašizam i antifašizam te socijalnu povijest s naglaskom na javno zdravstvene procese. Do sada je objavio dvije autorske i tri uredničke knjige te stotinjak stručnih i znanstvenih radova, osvrta, priopćenja, prikaza i kataloga izložbi. Vanjski je suradnik na doktorskim studijima na Sveučilištu u Kopru (Univerza na Primorskem), Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Dubrovniku u mentoriranju te ocjenjivanju doktorskih radova kandidata. Kao član i voditelj sudjelovao je u nekoliko bilateralnih znanstvenoistraživačkih projekata, (su)voditelj je znanstvenoistraživačkog programa Stoljeće europskog antifašizma. Istra između lokalnog i globalnog. Jedan je od osnivača i predsjednik Istarskog povijesnog društva.
Promociju knjiga organiziraju Istarsko povijesno društvo i Gradska knjižnica i čitaonica Pula.