Prevedeni nagrađeni romani bave se problemima s kojima se suočava suvremeno kanadsko društvo

Nakladnik Leykam International predstavio je u četvrtak u Zagrebu tri suvremena kanadska frankofonska romana, opisana kao vrijedan doprinos upoznavanju hrvatskih čitatelja s kvebečkim autorima, inače slabo zastupljenima u prijevodu na hrvatski jezik.

Riječ je o romanima "Nikolski" Nicolasa Dicknera, "Viralno" Mauricija Segure te "Žena koja bježi" Anaïs Barbeau-Lavalette, koje je Eugenia Ehgartner iz nakladničke kuće Leykam International na promociji u KIC-u predstavila kao vrlo tematski različite, a svojim tematskim fasetama "daju izuzetno široku sliku suvremene Kanade".

Okupljene je pozdravio veleposlanik Kanade Alan Bowman, koji je kazao kako mu je iznimno drago što je na ovaj način kvebečka frankofona književnost, inače ne osobito poznata u Hrvatskoj, pronašla put do hrvatskih čitatelja.  "No, to je književnost koju čita osam milijuna Kanađana kojima je materinji jezik francuski. Dakle, riječ je o jednoj prilično živahnoj sceni", rekao je Bowman.

Mirna Sindičić Sabljo sa Sveučilišta u Zadru istaknula je kako se kanadska književnost u nas prevodi već stotinjak godina, no uglavnom se predstavljaju anglofoni kanadski autori a ne frankofoni. U posljednjih 20-tak godina prevedeno je 400-tinjak kanadskih autora različitih žanrova, od čega svega 20-ak s francuskog jezika, a riječ je o jednoj od najzanimljivijih književnosti francuskog jezičnog izraza, rekla je Sindičić Sabljo.

Ona je prevela roman "Žena koja bježi" (2015.) suvremene kanadske spisateljice Anaïs Barbeau-Lavalette (1979.), knjigu biografske fikcije nadahnutu životom autoričine bake Suzanne Meloche. Maloche je bila poznata pjesnikinja i slikarica koja je pripadala skupini kvebečkih književnika i umjetnika koji su, na tragu francuskih nadrealista, odbacili tradicionalne društvene i umjetničke vrijednosti Québeca.

Anaïs Barbeau-Lavalette baku je upoznala tek nedugo prije njezine smrti. Odlučila je napisati roman u želji da shvati razloge koji su je potaknuli da ostavi supruga i svoje dvoje malodobne djece i zauvijek prekine kontakte s njima. Roman je postigao izniman kritički i komercijalni uspjeh te je nagrađen brojnim književnim nagradama.

Romane "Viralno" Mauricija Segure i "Nikolski" Nicolas Dickner prevela je Lea Kovacs. U romanu "Viralno" (2020.), kanadski autor čileanskog podrijetla Mauricio Segura (1969.) progovara o doseljenicima u kontekstu integracije. U romanu se dogodi jedan nesporazum, svađa između vozačice autobusa i arapskoga doseljenika koja biva snimljena mobitelom i objavljena na webu te postane viralna. To izazove brojne rasprave, pri čemu nitko zapravo ne zna što se točno dogodilo i tko je kriv, što se kroz roman postupno razotkriva i tek se na kraju svi komadići slagalice sklope u veliku sliku, rekla je Kovacs.

Promociji je putem video linka nazočio i autor Mauricio Segura. Rekao je kako se svađa iz romana doista dogodila - riječ je događaju kojemu je osobno prisustvovao, a kakvi su česti, gotovo svakodnevni, banalni. "To mi se činilo kao dobar početak za ispitivanje odnosa, nesporazuma koji nastaju iz nepoznavanja i stereotipa", rekao je Segura. Ta ga tema odavno zanima jer Kanada je imigrantska zemlja - prema anketama svaki drugi stanovnik Kanade rođen je izvan zemlje.

"U ovome romanu htio sam napraviti portret društva kroz šest glasova, pogled na cjelinu kvebečkoga društva", pojasnio je pisac.

Roman "Nikolski" najpoznatije je djelo nagrađivanog kanadskog romanopisca Nicolasa Dicknera (1972.). Postmodernistička potraga za korijenima ispričana je duhovito i šarmantno te je odmah nakon objave 2005. postala kanadski bestseler i osvojila brojne ugledne književne nagrade kao jedno od najoriginalnijih i najtalentiranijih ostvarenja mlade kanadske književnosti.

Riječ je o triptihu koji pripovijeda o troje naizgled nepovezanih likova u dobi od 20-tak godina koji u želji da ostvare snove i sebe, svaki iz svoga rodnog mjesta, dolaze u Montreal.

Pisac, koji se promociji pridružio putem video linka, rekao je kako taj roman govori o teritoriju, geografiji kao elementu koji stvara likove, a njegov središnji motiv - dakle, likovi - zapravo su izražaj teritorija. "Da bih ilustrirao tu ideju, izabrao sam što je više moguće različitih teritorija", rekao je Dickner.

Događanje je dio Mjeseca Frankofonije u Hrvatskoj a moderirala ga je posebna izaslanica predsjednika RH za Međunarodnu organizaciju Frankofonije Vanda Mikšić.