Na pozornici Malog rimskog kazališta sinoć je održan koncert jednog od najstarijih europskih radijskih orkestara, Simfonijskog orkestra HRT-a koji trenutno broji više od sedamdeset članova.
Nakon zatvaranja sezone u Zagrebu, na šarmantnoj pozornici Pulskog kulturnog ljeta, pod vedrim lipanjskim nebom, izveli su dio programa kojim su zaključili ovogodišnji Majstorski ciklus. Koncert koji je pratilo više od pola tisuće zaljubljenika u klasičnu glazbu, predvodio je mladi i izuzetno perspektivni dirigent Ivan Šćepanović, uz proslavljenu hrvatsku pijanisticu Martinu Filjak.
Filjak se predstavila dvjema izvanrednim skladbama. Prva je glasoviti "Koncert za klavir i orkestar u G-duru" Mauricea Ravela. Taj koncert, pod utjecajem jazza i baskijske narodne glazbe, ima tri stavka, a Ravel (1875. - 1937.) je svojedobno izjavio kako mu je namjera bila zabaviti slušatelje u stilu Mozarta ili Saint-Saënsa.
Druga je bila sada već kultna Gershwinova "Rapsodija u plavom", skladba koja je definirala američko zlatno doba jazza. Tijekom sinoćnje izvedbe Rapsodije u plavom, do izražaja je došla sva inegonioznost kakvu na klaviru posjeduje i donosi Martina Filjak.
Inače, zahvaljujući uspjehu Rapsodije u plavom, George Gershwin (1898. - 1937.) nastavio je spajati jazz s formama klasične glazbe. Tijekom svog boravka u Parizu 1926. godine, gdje je studirao upravo kod spomenutog Ravela, francuski skladatelj navodno mu je rekao kako ga "ne može podučiti ničemu novome jer zašto bi bio drugorazredni Ravel, kada može biti prvorazredni Gershwin...".
Nadahnut vremenom provedenim u Parizu, kao i Ravelovom koncertnom turnejom po SAD-u, Gershwin je do 1928. godine skladao simfonijsku pjesmu Amerikanac u Parizu, opisavši ju kao „dojmove američkog posjetitelja u Parizu dok šeta gradom, osluškuje različite ulične zvukove i upija francusku atmosferu“. Za potrebe praizvedbe u Carnegie Hallu, u New York je iz Pariza donio čak četiri taxi trube koje su se uklopile u simfonijski sastav Njujorške filharmonije.
Amerikanca u Parizu Georgea Gershwina izveo je na samome koncu sinoć Simfonijski orkestar HRT-a, dakako uz ravnanje nadahnutog Ivana Šćepanovića, a nakon što je Filjak sa scene ispraćena zasluženo dugotrajnim pljeskom.
Tada je uslijedio najenergičniji i najdinamičniji dio koncerta koji je kraju priveden gromoglasnim petominutnim pljeskom i ovacijama oduševljene pulske publike, a radi čega se Šćepanović čak dva puta vraćao na scenu Malog rimskog kazališta tražeći naklon I izvrsnog Simfonijskog orkestra Hrvatske radiotelevizije.
Neponovljiva atmosfera Malog rimskog kazališta, zavijena u zvukove klavira i pratnju Simfonijskog orkestra HRT-a, publiku je tako i više nego uspješno povela na glazbeno putovanje u zlatno doba 1920-ih.
Već idućeg četvrtka, 04.07. u Malom rimskom kazalištu publika će uživati u Gala koncertu opernih arija iz najpoznatijih Puccinijevih opera, dok će ponedjeljak, 08.07. biti rezerviran za Gonzala Rubalcabu, jednog od najcjenjenijih jazz pijanista današnjice.