VOCI NOSTRE: Il festival della canzone per l'infanzia domani in scena a Buie
L'evento canoro, organizzato dall'Unione Italiana, si svolgerà presso il Teatro cittadino dell’Università Popolare Aperta
Zbog malog broja govornika (okvirna procjena je oko dvije tisuće osoba), istriotsko narječje uvršteno je u "Atlas svjetskih jezika u opasnosti od izumiranja", stoga je njegovo uvrštenje u hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu novi oblik zaštite i poticaja. Ovih je dana u Šišanu "istrioto" pokazao svu svoju vitalnost, a organizatori Festivala svu želju da se on revitalizira * Jedanaesto izdanje Festivala istriotskog narječja završilo je danas svečanom povorkom i nastupima folklornih skupina i pjevača Zajednica Talijana Rovinja, Bala, Vodnjana, Galižane i Šišana
Zbog malog broja govornika (okvirna procjena je oko dvije tisuće osoba), istriotsko narječje uvršteno je u "Atlas svjetskih jezika u opasnosti od izumiranja", stoga je njegovo uvrštenje u hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu novi oblik zaštite i poticaja. Ovih je dana u Šišanu "istrioto" pokazao svu svoju vitalnost, a organizatori Festivala svu želju da se on revitalizira * Jedanaesto izdanje Festivala istriotskog narječja završilo je danas svečanom povorkom i nastupima folklornih skupina i pjevača Zajednica Talijana Rovinja, Bala, Vodnjana, Galižane i Šišana
Jedanaesto izdanje Festivala istriotskog narječja (Festival dell'Istrioto) završilo je danas na najbolji mogući način: nakon što je stigla službena vijest da je ovaj talijanski dijalekt iz južne Istre, Republika Hrvatska proglasila zaštićenim kulturnim dobrom i dijelom nematerijalne baštine pod službenim nazivom „Istriotski govori“, večeras je simbolično otkrivena dvojezična ploča na velikom panou nasuprot sjedišta lokalne Zajednice Talijana. Uz pomoć gradonačelnika Ližnjana Marka Ravnića i predsjednika Zajednice Talijana Šišana Paola Demarina, to je učinila curica Zita Grbac Kmet.
Valja napomenuti da drugi talijanski dijalekt Istre - Istroveneto, službeno je nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske od 2021., a u Sloveniji od 2019.
"Upravo zahvaljujući Festivalu istriotskog narječja i inicijativi šest Zajednica Talijana uključenih u njegovu organizaciju, tijekom izdanja 2019. odlučili smo pokrenuti postupak za zaštitu istriotskog dijalekta“, objasnio nam je predsjednik Zajednice Talijana Šišan, a ujedno i predsjednik Skupština Talijanske Unije (Unione Italiana) i jedan od začetnika ideje o Festivalu i zaštiti dijalekta Paolo Demarin.
"Uključili smo profesore Isabellu Matticchio i Matiju Drandića, poznavatelje jezika i povijesti istriotskih dijalekata“, nastavio je Demarin, "ali i neke aktiviste naših zajednica koji su pripremili drugu vrstu priloga, obzirom da se uz znanstvenu dokumentaciju trebala dokazati vitalnost i postojanost ovog dijalekta. Dvije godine kasnije, 2021., dostavili smo sve obrasce Ministarstvu, uz zajednički potpis predsjednika svih uključenih Zajednica Talijana (Rovinj, Bale, Vodnjan, Fažana, Galižana i Šišan) jer smo htjeli da zahtjev upute upravo zajednice koje su najviše uključene u revitalizaciju "istriota", a ne neke druge institucije. Bili smo u stalnom kontaktu s ministarskim povjerenstvom koje se moralo izjasniti o našem zahtjevu. Veliku nam je pomoć pružila i ravnateljica Etnografskog muzeja Istre Lidija Nikočević, u jednom trenutku smo saznali da će naš zahtjev biti prihvaćen, stoga smo se potrudili da službena potvrda stigne upravo za vrijeme trajanja ovogodišnjeg Festivala", rekao je Demarin.
Jedanaesto izdanje festivala Istriotskog narječja (Festival dell'Istrioto) započelo je u četvrtak u Balama s jezičnim laboratorijem za učenike nižih razreda talijanskih osnovnih škola, a potom se preselilo u Šišan, gdje su u petak nastupili mješoviti zbor šišanske Zajednice Talijana, rovinjski pjesnik Libero Benussi, o kojem je govorila profesorica Elis Deghenghi Olujić, te pulska glumica Petra Blašković, koja je kroz dva monologa pokazala kaka se kritika patrijarhalnog društva i poruka o nepravednom položaju žena mogu uputiti i na istriotskom dijalektu.
Jučerašnja večer protekla je u znaku pjevanja s revijom “'Na cantada 'nsembro” (“Zapjevajmo zajedno”): naime, u prepunom sjedištu ZT Šišana 14 pjevača po prvi puta je izvelo 11 pjesama čiji je tekst napisan na istriotskom dijalektu.
Festival se okončao danas svečanom povorkom folklornih skupina koju je predvodila Limena glazba Grada Rovinja, a potom su članovi društva "Marco Garbin" iz Rovinja te folklorne skupine iz Zajednica Talijana Bala, Vodnanja, Galižane i Šišana nastupile u “giardinu” pored crvke sv. Feliksa i Fortunata.
Dramske skupine istih ZT, kojima su se pridružili midi i solo pjevači Zajednice Talijana “Pino Budicin” iz Rovinja, potom su nastupile u sjedištu šišanske ZT, s kratkim kazališnim uradcima i skečevima. Bio je to trenutak zajedništva pod nazivom "Esi o no esi a la nostra" (“Biti ili ne biti na naš način").
Uslijedio je glazbeni zabavni program s grupom “El Gato e le Volpi”, dok su vrsne kuharice pripremile lokalne specijalitete poput tripica, puževa (cioche), šugo od kokoške…
Zbog malog broja govornika (okvirna procjena je oko dvije tisuće osoba), istriotsko narječje uvršteno je u "Atlas svjetskih jezika u opasnosti od izumiranja" (Moseley 2010.), stoga je njegovo uvrštenje u hrvatsku nematerijalnu kulturnu baštinu novi oblik zaštite i poticaja. Ovih je dana u Šišanu "istrioto" pokazao svu svoju vitalnost, a organizatori Festivala svu želju da se istriotski revitalizira.
L'evento canoro, organizzato dall'Unione Italiana, si svolgerà presso il Teatro cittadino dell’Università Popolare Aperta
Danas predstavljamo dakle, još jednu novinu u sklopu koje dodjeljujemo 200 tisuća eura, a usmjerena je prema svim našim jedinicama lokalne samouprave kako bi obnovili sportsku infrastrukturu – kazao je župan Miletić i poručio svima da redovito prate Javne pozive i natječaje Istarske županije s obzirom na brojna područja od kulture, turizma, sporta i drugih, za koje se tijekom cijele godine dodjeljuju potpore
O uhićenju načelnika Koraća: "Njemu je bilo najneugodnije, kao i njegovoj obitelji, ali i građanima općine. Nitko ne želi takve scene. To je i na njemu ostavilo traga. Ne želim prejudicirati krivnju * Brijuni trebaju pripasti Fažani, a ne biti pod Pulom * Postoji općina koja je meni draga: to je općina Bale. Imam izuzetno visoko mišljenje o njihovom načelniku
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.