Zanimljivi naslovi. "Dječak koji je crtao sjene", "Minifilozofija", "Priče iz Alhambre" i novi roman Ante Tomića "Nada"

Roman "Nada" Ante Tomića, roman "Dječak koji je crtao sjene" talijanske književnice Oriane Ramunno, "Priče iz Alhambre" američkoga povjesničara Washingtona Irvinga i "Minifilozofija" oxfordskog profesora filozofije Jonnyja Thomsona svibanjski su noviteti nakladnika Hena com.

Tomićev roman "Nada", napisala je urednica Marina Vujčić, "vraća nam nadu da se neke neželjene pojave u društvu mogu preobratiti na humor, da sretni krajevi postoje i izvan fikcije, i da nas književnost još uvijek može, ako je ovako dobro napisana, uvjeriti da će sve biti baš kako treba i kako smo priželjkivali".

Roman govori o brodolomu iz kojeg je jedan mladić jedva izvukao živu glavu nasukavši se na obali otočnog mjestašca poznatog po zaštitnici svetoj Margareti, zaduženoj za čudotvorno povećanje nataliteta. A onda su se, dodaje Vujčić, "i druga čuda dogodila, što u romanima Ante Tomića nije prvi put".

Ante Tomić rođen je 1970. u Splitu.  Studij filozofije i sociologije završio je na Filozofskom fakultetu u Zadru. Radi kao profesionalni novinar u Jutarnjem listu. Objavio je, uz ostalo, knjige "Što je muškarac bez brkova", "Ništa nas ne smije iznenaditi", "Čudo u Poskokovoj Dragi", "Punoglavci", "Veličanstveni Poskokovi" i "Pogledaj što je mačka donijela".

Oriana Ramunno (1980.) inspiraciju za roman "Dječak koji je crtao sjene" pronašla je u prošlosti svoje obitelji. Naime, nakon niza nagrađenih kriminalističkih novela i kratkih priča objavljenih u raznim časopisima, posvetila se pisanju svog prvog trilera nadahnuta pričom svojega ujaka, bivšeg zatočenika koncentracijskog logora Flossenbürg. Knjigu je posvetila njemu, opisavši je kao "posljednji čin ljubavi na dugu putovanju". 

Kako ističe nakladnik, riječ je o uzbudljivoj priči s mračnim zapletima i živopisnim likovima, smještenima u koncentracijski logor Auschwitz tijekom božićnog tjedna 1943. Židovski dječak Gioele pronalazi tijelo nacističkog liječnika Sigismunda Brauna, a kriminalistička policija iz Berlina šalje najboljega istražitelja Huga Fishera, koji se "u zloglasnu logoru suočava ne samo s kompleksnim ubojstvom i mnoštvom intriga, već i s istinom o Konačnom rješenju" te je u ključnom trenutku suočen s izazovom - čiji život spasiti.

Roman je s talijanskoga prevela Hana Klak Ustolin

"Priče iz Alhambre", knjiga američkoga pisca, esejista, biografa, povjesničara i diplomata Washingtona Irvinga, koju je na hrvatski preveo Dado Čakalo, nadahnuta je autorovim boravkom u Španjolskoj u prvoj polovici 19. stoljeća, kada mu se, ističe nakladnik, kao diplomatu otvorila mogućnost putovanja pitoresknim, mitskim andaluzijskim prostorom.

"Ova bogata zbirka, u kojoj se vješto isprepliću povijesni događaji i slikoviti zapisi, oslanja se na španjolski i maurski folklor, povijest, vodiče i anegdote koje je nadahnuti Irving skupio družeći se s tamošnjim pukom. Riječ je o iznimno šarmantnu i zavodljivu štivu koje će svakog putnika namjernika nagnati da krene autorovim stopama", ističe nakladnik.

"Minifilozofija" Jonnyja Thomsona, ističu iz Hena coma, originalno je, uzbudljivo putovanje kroz 2500 godina filozofije, koje istražuje ključna životna pitanja kroz prizmu misli najvećih umova. "Ono što je u filozofiji u pravilu odbojno i nepristupačno, Thomson je učinio praktičnim, razumljivim i – zabavnim. Jednako nam tako ukazuje kako su i koliko drevni filozofski koncepti relevantni i u današnjem svijetu", dodaje. 

Knjiga, koju je na hrvatski preveo Matija Pospiš, obuhvaća širok spektar tema, od Sun Tzuove strategije do Freudovih analiza, istražujući misli filozofa poput Sokrata, Platona, Aristotela, ali i suvremenih mislilaca kao što su Chomsky, Arendt, Harari i mnogi drugi.

Jonny Thomson predavao je filozofiju na Oxfordu više od desetljeća prije nego što se potpuno posvetio pisanju. Njegova prva knjiga "Minifilozofija" prevedena je na dvadeset jezika.