Povjesničar umjetnosti, slikar i predsjednik HDLU-a Istre Milan Marin piše: "Moj prvi susret s radovima u terakoti autorica Jadranke Ostić i Breze Žižović refleksno su mi potakli misli o zemlji kao materiji, njenoj podatnosti kao umjetničkom mediju i zemlji kao najsavršenijem mjestu za sve oblike života koje u ovom trenutku mi kao vrsta poznajemo"
Povjesničar umjetnosti, slikar i predsjednik HDLU-a Istre Milan Marin piše: "Moj prvi susret s radovima u terakoti autorica Jadranke Ostić i Breze Žižović refleksno su mi potakli misli o zemlji kao materiji, njenoj podatnosti kao umjetničkom mediju i zemlji kao najsavršenijem mjestu za sve oblike života koje u ovom trenutku mi kao vrsta poznajemo"
Izložba keramike Jadranke Ostić i Breze Žižović pod nazivom "Zemlja" otvara se preksutra, u petak u 20 sati u galeriji Alvona u Labinu.
Povjesničar umjetnosti, slikar i predsjednik HDLU-a Istre Milan Marin piše uoči izložbe: "Moj prvi susret s radovima u terakoti autorica Jadranke Ostić i Breze Žižović refleksno su mi potakli misli o zemlji kao materiji, njenoj podatnosti kao umjetničkom mediju i zemlji kao najsavršenijem mjestu za sve oblike života koje u ovom trenutku mi kao vrsta poznajemo. Povezanost čovjeka i zemlje je iskonska i duboka, ona je Velika Majka, hraniteljica, ona je naš jedini i vječni dom u univerzumu. U legendama, ona je izvor svega".
- U svijetu umjetnosti, ako govorimo o zemlji kao materiji, njena plastičnost potiče na modeliranje i potragu za novim formama, ona je veliki izazov i inspiracija za umjetničku praksu, navodi Marin.
Falusoidni oblici male plastike autorice Jadranke Ostić, veli on, plijene svojom jednostavnošću i čistim formama. Valjkasta vertikala donjeg dijela skulpture je konstantna, dok se na gornjem dijelu zamjećuje stanovita igra formi koje autorica vješto organizira kako bi zadržala harmoničnu cjelinu.
- Mekoća gline, njena prijemčivost u formiranju oblika različitim intenzitetom dodira, otvara prostor za igru i dinamično donošenje odluka. Igra je temelj kreativnosti i estetskog doživljaja, kako su to tvrdili Immanuel Kant i Friedrich Schiller, a čije je tvrdnje dopunio Søren Kierkegaard, rekavši da to jest igra, ali ozbiljna igra. Kako ne bismo ovu teoriju igre shvatili bukvalno moramo znati da stvaralačkoj igri moraju prethoditi znanje i vještina subjekta, kao i razvijena umjetnička intuicija, nastavlja Marin.
Tragom geste - zamišljeni krajolici Breze Žižović
Radovi u terakoti Breze Žižović zapravo su pravokutne plohe od pečene gline u formi štafelajne slike. Postupak izrade podrazumijeva oblikovanje glinene podloge u pravokutni oblik, zaglađene i pripremljene za slikarske intervencije.
Autorica fazno gradi višeplansku sliku. Nakon formiranja neutralne glinene podloge slijedi nanošenje boje, a potom, grebanjem, struganjem i zasijecanjem, oduzimanje materije oštrim predmetima koji ostavljaju tragove plitkih i dubokih ureza. Ova snažna gestualnost nastala intervencijom u meko tkivo medija gradi dominirajući crtež u prednjem planu slike.
Slike Breze Žižović su malog formata izrađene na keramičkoj podlozi i, unatoč relativno jednostavnom postupku izrade, nose snažan pečat autorske osobnosti. U konačnici, mogli bismo ih okarakterizirati kao materijalizirana emotivna stanja, zaključuje Milan Marin.
Jadranka Ostić rođena je 1951. u Splitu. Završila je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu 1972. Redovito izlaže od 1979. keramičke skulpture, slike, kolaže, ručno rađene papire i grafike. Samostalnim izložbama predstavila se 20-ak puta, a na skupnim 100-tinjak. Bavi se grafičkim dizajnom, ilustracijom. Članica je ULUPUH-a i HDLU Istre.
Breza Žižović rođena u Puli 1973. godine. Osnovnu i srednju školu završila u Puli. Nakon završene srednje škole upisuje Pedagoški fakultet u Puli, smjer razredna nastava i nakon završetka stječe stručni naziv učitelj. Po završetku Pedagoškog fakulteta odlazi u Veneciju gdje na 'Scuola internazionale di grafica' pohađa dvije godine smjer Slikarstvo i jednu godinu smjer Stare tehnike grafike.
Godine 1994. u Ljubljani upisuje 'Visoko šolo za risanje in slikanje' i završetkom, nakon četiri godine stječe stručni naziv diplomirana slikarica. Do 2003. godine živi i radi (Narodna galerija i Šentjakobsko gledališče) u Ljubljani. U Pulu se vraća 2003. i radi u Istarskom narodnom kazalištu kao scenograf te u Osnovnim školama Vodnjan, Fažana, Vidikovac, Savičenta kao zamjena za profesora likovne kulture.
Na Sveučilištu Jurja Dobrile, na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti počinje raditi 2008. godine. Predaje kolegije: Metodika likovne kulture, Izvannastavne likovne aktivnosti, Dramsko i scensko stvaralaštvo, Likovna kultura, Oblik i boja i Lutkarstvo i scenska kultura.
Na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci, 2011. godine upisuje 5. godinu studija Likovne pedagogije i završetkom stječe akademski naziv magistra likovne pedagogije. 2021. godine izabrana je u zvanje docenta umjetnosti.
Do sada je imala 11 samostalnih izložbi, 30-ak skupnih izložbi i izradila je više od 40 scenografija (Šentjakobsko gledališče Ljubljana, Teatar Ullysses, Istarsko narodno kazalište, Teatar naranča,Monte librić, HNK Ivan pl. Zajc i Kazalište lutaka Zadar).
Česi se vraćaju u Fažanu ali ovaj put kao gazde. Praški fond Investika dobio je lokacijsku dozvolu za luksuzni hotel s pet zvjezdica tik uz fažansku rivu. Ali to nije sve, Česi na fažanskom priobalju planiraju uložiti najmanje 150.000.000 eura
Kroz projekt „Da navadin Ca“ – Ćakulode za najmlaje u koji su uključeni učenici trećih razreda Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ te Osnovne škole Matije Vlačića tijekom ovog polugodišta uz svoje učiteljice i vanjske suradnike usvajali su običaje našeg kraja i našu domoću besedu
Djeca od 1. do 4. razreda OŠ Jože Šurana svojim nastupima pokazala su talent i kreativnost, donoseći osmijehe na lica svih prisutnih
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
