Riječ kripta je grčkog podrijetla i znači "nešto skriveno", a u današnjoj percepciji kripte su ona sakralna mjesta koja više od drugih odaju srednjovjekovni, gotički ugođaj, koji se često povezuje s misterijom i tajnama * Kripta je danas muzejski prostor u kojem se čuvaju eksponati raznih sakralnih građevina s područja Bala od ranokršćanske faze pa sve do 19. stoljeća
Riječ kripta je grčkog podrijetla i znači "nešto skriveno", a u današnjoj percepciji kripte su ona sakralna mjesta koja više od drugih odaju srednjovjekovni, gotički ugođaj, koji se često povezuje s misterijom i tajnama * Kripta je danas muzejski prostor u kojem se čuvaju eksponati raznih sakralnih građevina s područja Bala od ranokršćanske faze pa sve do 19. stoljeća
Baljanska je župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije Sv. Elizabeti, uz Novigradsku, jedina u Istri koja ima kriptu. U njoj je smješten lapidarij crkvenih artefakata okolice Bala, od ranokršćanskog razdoblja do srednjega vijeka.
Riječ kripta je grčkog podrijetla i znači "nešto skriveno", a to je vjerojatno razlog zbog kojeg se upravo ta riječ odnosi na podzemne i skrivene prostore crkava. U današnjoj percepciji kripte su one sakralna mjesta koja više od drugih odaju srednjovjekovni, gotički ugođaj, koji se često povezuje s misterijom ili tajnama. Zamišljene kao mjesta u kojima su se održavali liturgijski obredi, kripte su s vremenom prenamijenjene u muzejske prostore. To se dogodilo i u Balama.
Kripta župne crkve muzejski je prostor od trenutka izgradnje nove crkve (1882.), a njen sadašnji postav (od 2002.) u lapidariju izlaže artefakte od antike do srednjega vijeka koji su pronađeni u okolici.
Drugim riječima, u baljanskoj kripti čuvaju su ostaci brojnih drugih sakralnih građevina s područja Bala, a koje su s vremenom propale, uništene ili devastirane. Tako se u njoj nalaze kapiteli arkature, nadgrobne ploče, ulomci pluteja i oltarne ograde crkve sv. Marije Velike (8. ili 9. stoljeće), te ulomci prozorskih transena i ploče s ograde oltara (s reljefima ptica) i dijelovi ciborija sv. Marije Male.
Crkvi sv. Pavla u Kolonama (5. ili 6. stoljeće) pripadali su ulomci transena i oltarnih ploča s udubljenim reljefnim ukrasima.
Župna je crkva izvorno bila ranokršćanska kapela, izgrađena na samom sjeveroistočnom rubu zidina rimskog naselja Castrum Vallis, da bi se u bizantsko doba, u 8. stoljeću, proširila u jednobrodnu građevinu s tri istaknute apside. Dvije apside i južni zid ove ranosrednjovjekovne crkve sačuvani su u nadogradnji, na sjevernoj strani, iz 1588., kad se površina crkve osjetno povećala.
Godine 1879. crkva je porušena, a 15. listopada 1882. posvećeno je novo barokno zdanje, znatno prošireno prema istoku. Tada je župnik Paolo Deperis sačuvao opremu iz prethodnih razdoblja, koja danas čini tu crkvu vrlo dragocjenom. To se prije svega odnosi na drveno romaničko raspelo iz 13. stoljeća (premda lice pokazuje obilježja "boli" iz kasnijih, gotičkih raspela) i na polikromirani drveni renesansi poliptih iz 15. stoljeća.
Posebno je vrijedna Gospa s djetetom koje u ruci drži jabuku, simbol spasenja, poznatu kao Madona Mon Perina. Baljani je posebno štuju, vjeruje se da ima čudotvornu moć. Nije isključeno da je ova kasnogotička drvena skulptura s kraja 15. stoljeća, vrlo kvalitetne izvedbe, djelo radionice poznatoga mletačkog kipara, majstora za drvo, Paola Campse.
No, nisu svi dijelovi porušene crkve postavljeni unutar novog zdanja, već se nalaze u kripti. U njoj se čuvaju artefakti iz ranijih faza srušene crkve: iz bizantske faze župne crkve (8. ili 9. stoljeće) izloženi su fragmenti skulptura, cjelovita ploča oltarne ograde, ulomci pleternih skulptura, ali i kasniji gotički portal i kip sv. Antuna Opata iz 15. stoljeća.
Sarkofag blaženog Juliana (1595.) jedan je od sugestivnijih eksponata. Žitelji su Bala 1477. odabrali Julijana za svoga zaštitnika. Rođen oko 1300. u Balama kao Giuliano Cesarello, franjevac, propovijedao je širom Istre i živio u samostanu sv. Mihovila na istoimenom brijegu u blizini mjesta. Taj su samostan otvorili redovnici kamaldoljani, vjeruje je se da je njemu boravio i sveti Romuald prije samotnjačkih godina provedenih u spilji nad Limskim kanalom.
U tom je samostanu Julian i umro, vjerojatno 1349., a 1595., a sarkofag s njegovim ostacima pohranjen je u župnoj crkvi, u kojoj mu je već od 1592. bio posvećen oltar.
Danas se sarkofag, s natpisom iz 1645., kojim je na brežuljku Sv. Mihovila bilo obilježeno mjesto na kojem je pronađeno Julijanovo tijelo, nalazi u kripti. Krase ga nadgrobna ploča (postavljena uspravno između dva poligonalna stupa s kapitelima iz 14. stoljeća) s reljefom Julijana i kipovi sv. Petra i sv. Pavla (19. stoljeće).
Papa je Pio X 1910. potvrdio njegov kult. Dan blaženog Julijana obilježava se 1. svibnja, a to je ujedno i Dan Općine Bale.
Ukupna vrijednost danas potpisanog ugovora iznosi 1.720.000,00 EUR, a sastoji se od dvije nekretnine, jedne površine 1,818 m2 i druge 726 m2, a koje se nalaze u neposrednoj blizini postojećeg Doma za starije Raša.
Na predavanju, koje će voditi Nina Brnić i Irena Burba iz Zelene Istre, sudionici će imati priliku saznati kako smanjiti otpad u kupovini, kuhinji, kupaonici i garderobi, uz poseban naglasak na blagdanske aktivnost * Osim radionice, bit će organizirana i zero waste tombola
Grad Labin treba prikupiti određen broj anonimnih anketnih upitnika kako bi se certifikat mogao obnoviti
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
