U komercijalnom smještaju u listopadu je boravilo 892 tisuće turista koji su ostvarili 2,8 milijuna noćenja, što su porasti od 40 i 29,4 posto u odnosu na isti mjesec 2021., a slični porasti u tom su smještaju ostvareni i na razini prvih deset mjeseci, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS)
U komercijalnom smještaju u listopadu je boravilo 892 tisuće turista koji su ostvarili 2,8 milijuna noćenja, što su porasti od 40 i 29,4 posto u odnosu na isti mjesec 2021., a slični porasti u tom su smještaju ostvareni i na razini prvih deset mjeseci, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS)
U komercijalnom smještaju u listopadu je boravilo 892 tisuće turista koji su ostvarili 2,8 milijuna noćenja, što su porasti od 40 i 29,4 posto u odnosu na isti mjesec 2021., a slični porasti u tom su smještaju ostvareni i na razini prvih deset mjeseci, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Listopad 2022. je u usporedbi s listopadom 2019., po podacima DZS-a, još u zaostatku, i to sa 17,1 posto manje dolazaka i sa 8,2 posto manje noćenja.
I u tom mjesecu, kao i u većini ostalih u godini, u komercijalnom smještaju u većini su bili strani turisti, 691,3 tisuće ili čak 50 posto više njih nego u listopadu 2021., a ostvarili su i 33 posto više noćenja ili 2,4 milijuna, što je i 85 posto od ukupnih noćenja u tom mjesecu.
Iako je listopad bio i "Mjesec hrvatskog turizma" sa određenim popustima turističkih usluga i ciljem da se domaće tržište potakne na putovanja po zemlji, domaćih je turista u komercijalni smještaj došlo znatno manje nego stranih, 200,6 tisuća, koji su ostvarili 420,7 tisuća noćenja. Time su ostvarili poraste u odnosu na isti mjesec 2021., ali znatno manji nego strani turisti, od 15 i 12 posto.
Među stranim turistima najviše ih je u komercijalni smještaj došlo iz Njemačke, ostvarivši i najviše noćenja, gotovo 30 posto od ukupnih stranih noćenja u tom mjesecu, kao i porast noćenja od 6,3 posto u odnosu na listopad 2021., ali za listopadom 2019. još su u zaostatku s noćenjima za sedam posto.
Iza Nijemaca slijede Austrijanci po ostvarenim noćenjima u listopadu 2022., turisti iz UK, Slovenije i SAD-a, pri čemu su svi više noćili nego u listopadu 2021., a Austrijanci i Slovenci i više nego 2019.
Po županijama, najviše dolazaka i noćenja turista u listopadu bilo je u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok su među odredištima najbolji promet tj. najviše noćenja u listopadu imali Dubrovnik i Zagreb te Split i Zadar.
Prema vrstama komercijalnog smještaja hotelski je zabilježio najviše ili više od polovice od ukupnih noćenja u listopadu 2022., pa je tako u hotelima ostvareno 1,5 milijuna noćenja, što je 40,2 posto više nego u listopadu 2021., ali i 20,3 posto manje nego u listopadu 2019. Ostala noćenja ostvarena su u objektima u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor.
Deset mjeseci sa 88,5 milijuna ili 28 posto više noćenja nego 2021.
Porasti u listopadu odrazili su se i na promet u komercijalnom smještaju u prvih deset mjeseci 2022., u kojima je u te objekte došlo ukupno 17,1 milijun turista ili 39 posto više nego u istim mjesecima 2021., dok je 88,5 milijuna noćenja porast od 28,1 posto.
Time promet iz predpandemijske 2019. nije dostignut nego je bio manji, za oko 9 posto u dolascima turista i za 1,3 posto u noćenjima.
Domaćih turista u deset mjeseci u komercijalnom smještaju bilo je 2,1 milijun ili 14,2 posto više nego u istom razdoblju 2021., a njihovih noćenja 7,2 milijuna ili 5 posto više. To je i 12 posto više dolazaka domaćih i 10 posto više njihovih noćenja i u odnosu na deset mjeseci 2019.
Stranih turista je u deset mjeseci 2022. došlo 15 milijuna ili 43,5 posto više, a noćenja su imali 81,2 milijuna ili 30,7 posto više nego u deset mjeseci 2021., dok su u odnosu na deset mjeseci 2019. ipak još s 11,3 posto manje dolazaka i 2,2 posto manje noćenja.
"Ovo je nažalost realnost kada govorimo o Hrvatskoj pošti., Ali do toga dolazi zbog sustava, a ne zbog djelatnika, poštara. Oni vrijedno rade po svim vremenskim uvjetima i pokušavaju pokriti očite nedostatke u sustavu pošte" istaknuo je Peršurić
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja kako je danski državljanin, od 2004. do 2024. godine, kao organizator i član zločinačkog udruženja na ilegalno narko-tržištu Danske uvozio značajne količine droga (kokain i konoplja). Koristeći hrvatske, srpske i austrijske transportne mreže drogu je distribuirao kupcima putem danske mreže preprodavatelja
Biračima se protekle 32 godine, 'nudilo' ukupno 68 kandidata, u međuvremenu, 13 ih je umrlo, nekolicina ih je imala problema sa zakonom, pa je jedan završio u zatvoru, a drugi kaznu odradio radeći za opće dobro
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
