U iduće tri godine hrvatsko gospodarstvo trebalo bi rasti u prosjeku za 2,7 posto godišnje, procjenjuju, u usporedbi s očekivanom prosječnom stopom rasta u eurozoni od 1,1 posto
U iduće tri godine hrvatsko gospodarstvo trebalo bi rasti u prosjeku za 2,7 posto godišnje, procjenjuju, u usporedbi s očekivanom prosječnom stopom rasta u eurozoni od 1,1 posto
Agencija Fitch potvrdila je u petak rejting Hrvatske 'BBB+' i poboljšala izglede iz stabilnih u pozitivne, istaknuvši snažan kumulativni oporavak gospodarstva od pandemijskog šoka, pri samom vrhu EU-a, i smanjeni javni dug.
Fitch je poboljšao ocjenu dužničkih papira Hrvatske na 'BBB+' u srpnju prošle godine, nakon zaključenja postupka prijema u eurozonu, uz stabilne izglede.
U listopadu prošle godine potvrdili su ocjenu i izglede, upozorivši ipak da bi gospodarski rast u 2023. trebao usporiti zbog inflacije i posustajanja rasta u eurozoni.
U petak poboljšali su izglede iz stabilnih u pozitivne, istaknuvši da se hrvatsko gospodarstvo snagom kumulativnog oporavka od pandemijskog šoka svrstalo na drugo mjesto u EU.
Realni BDP viši je za 13 posto nego u četvrtom tromjesečju 2019., a razina dohotka zaostajala je na kraju prošle godine za prosjekom EU-a za 27 posto, navode.
U iduće tri godine hrvatsko gospodarstvo trebalo bi rasti u prosjeku za 2,7 posto godišnje, procjenjuju, u usporedbi s očekivanom prosječnom stopom rasta u eurozoni od 1,1 posto.
Glavni pokretač prognoziranog rasta bit će domaća potražnja, smatraju, procijenivši da će osobnu potrošnju poduprijeti "stabilan" rast realnog raspoloživog dohotka dok će se ulaganja osloniti na pojačano povlačenje novca iz fonda NextGenerationEU."
Među rizicima koji bi mogli zakočiti rast izdvajaju inflaciju i usporavanje vanjske potražnje.
Javni dug iskazan udjelom u BDP-u spustit će se u ovoj godini na 62,1 posto, sa 68,8 u 2022., prognoziraju, i bit će za 25 postotnih bodova manji od najviše razine u pandemijskoj 2020.
Trend smanjenja nastavit će se i u idućim godinama, iako sporijim tempom, za dva do tri postotna boda godišnje, odražavajući sporiji rast nominalnog BDP-a i očekivane primarne viškove u bilanci plaćanja.
Do 2027. spustit će se ispod razine od 55 posto BDP-a, sadašnjeg medijana u skupini zemalja s rejtingom 'BBB'.
Proračun bi u ovoj godini trebao bilježiti manjak od 0,4 posto BDP-a, znatno manji no što je Fitch očekivao u travnju.
"Proračunski rezultati bili su snažni u prvoj polovini 2023. budući da je neizravne porezne prihode potaknula visoka inflacija. U drugom dijelu godine potrošnja će porasti zbog troškova indeksacije mirovina i nedavnog usvojenog paketa potpora, te podizanja plaća u javnom sektoru."
U 2024. proračunski prihodi trebali bi biti slabiji zbog nižeg nominalnog rasta i promjena u oporezivanju osobnog dohotka i smanjenja doprinosa. Potrošnja će pak porasti zbog viših plaća u javnom sektoru i "socijalne potrošnje" i većih kapitalnih ulaganja, procjenjuju.
Ističu i "umjereni" rizik dodatnog povećanja potrošnje zbog izbora i prognoziraju povećanje proračunskog manjka u idućoj godini na 1,6 posto BDP-a. U 2025. trebao bi se ponovo smanjiti prema, 0,8 posto BDP-a.
Naglašavaju da bi mogli podići rejting Hrvatske bude li inflacija slabila i BDP rastao kroz dulje vremensko razdoblje.
Pozitivno bi ocijenili i konsolidaciju proračuna koja bi sačuvala trend pada javnog duga i strukturne reforme ili pozitivne efekte usvajanja eura.
Snizili bi pak rejting bude li gospodarstvo raslo slabije no što se očekuje, "primjerice, zbog strukturnog šoka u ključnim sektorima", "slabije demografije" ili tvrdokorno visoke inflacije, budući da bi to moglo naškoditi njegovoj "vanjskoj konkurentnosti".
Lošiju ocjenu mogao bi donijeti i kontinuirani rast duga opće države na srednji rok, "primjerice, zbog izraženog i dugotrajnog razdoblja ublažavanja proračunske politike".
U Hrvatskoj živi 3,9 milijuna Hrvata, u prošloj godini rođeno je 32.170 djece, dok je umrlo 51.275 osoba. To znači, naveo je Plenković, da nam se na dan rodi 88 djece, a umre 140 osoba. U prvih deset mjeseci ove godine rođeno je svega 26.749 djece, dok je umrlo 43.275 osoba
''Da bilo tko nekoga pozove na kavu SMS-om ili mobitelom, osoba svojevoljno odlučuje hoće li otići na tu kavu ili neće. Ja osobno, da me nepoznati broj zove, sigurno sam da ne bi otišla na tu kavu", kazala je državna tajnica * "Drugo, činjenica je da se sastanak dogodio, a gospodin Kekin, kad je vidio da je u zabludi, nije otišao nego je ostao više od 15 minuta i razgovarali su o nečemu o čemu mi ne znamo", rekla je Petrijevčanin Vuksanović
'Njegov se posao odvija u birtiji, kako mi je sam rekao. Nađe se s predstavnikom neke firme koja razmatra da uzme njegovu pjesmu, onda se nađe s nekim iz Gornjih Drenovaca koji bi radio svirku za kirbaj, pa se nađe s kim tko hoće da mu se napiše pjesma, itd. Meni to u sto godina ne bi palo na pamet da je to klopka pravog Nikice Jelavića, a vi možete tvrditi da sam ja naivna'', kazala je
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
