Politika i društvo

ZAŠTO SLAVIMO DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE

Antifašističke vrijednosti temelj su suvremenog društva koje osuđuje vojne agresije, ratne zločine, ksenofobiju, rasizam

Svojim antifašističkim pokretom u Drugom svjetskom ratu, Hrvatska je, u sklopu tadašnje Jugoslavije, izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga * Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.


 
2 min
Istra24
foto: Dean Mladenović

Svojim antifašističkim pokretom u Drugom svjetskom ratu, Hrvatska je, u sklopu tadašnje Jugoslavije, izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga * Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.

Svojim antifašističkim pokretom u Drugom svjetskom ratu, Hrvatska je, u sklopu tadašnje Jugoslavije, izašla kao pobjednica na strani savezničkih snaga. Antifašističke vrijednosti temelj su suvremenog društva koje osuđuje vojne agresije, ratne zločine, ksenofobiju, rasizam, te vrednuje slobodu naroda i pojedinaca.

Prema odredbama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, Hrvatska od 2002. godine obilježava 22. lipnja kao blagdan - Dan antifašističke borbe. 

Dan antifašističke borbe obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941., kada je u šumi Brezovica pored Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Bila je to prva antifašistička postrojba ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe.

Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo, i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica tih boraca.

Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U jugoslavenskim partizanskim vojnim postrojbama (čiji su sastavni dio bili i hrvatski partizanski odredi) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a.

Odred je osnovan nakon napada Njemačke na SSSR.

Počevši od Siska, antifašistički ustanak u Hrvatskoj razvijao se postupno, sa sve većim opredjeljenjem hrvatskog naroda za partizanski pokret. Za vrijeme II. svjetskog rata na području Hrvatske pod kontrolom antifašističkog pokreta Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) obavljalo je vrhovnu zakonodavnu i izvršnu funkciju, da bi 1945. godine ZAVNOH prerastao u Narodni sabor Hrvatske. Tako je i tijekom narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj očuvan povijesni kontinuitet hrvatskog državnog suvereniteta.

Danas širom zemlje, u znak ijećanja i poštovanja, razne delegacije postavljaju vijence na spomenicima antifašističkih boraca.


Nastavite čitati

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.