Četiri saborske godine: Korona, potres, Ukrajina, lupanje po klupama

Pandemija koronavirusa, potresi, rat u Ukrajini, događaji su koji su obilježili protekle četiri godine u četvrtak zaključenog 10. saziva Hrvatskoga sabora.

Konstituiran je 22. srpnja 2020., u jeku pandemije koronavirusa i između dvaju potresa, zagrebačkog i petrinjskog.

Za svog je predsjednika izabrao Gordana Jandrokovića kojemu je to bio drugi mandat, to u 30 godina modernog saborovanja nije uspjelo ni jednom od njegovih prethodnika.

Sabor je tog srpnja potvrdio drugu Vladu premijera Andreja Plenkovića i njezin četverogodišnji program.

U novom sazivu, konstituiranom samo 17 dana nakon održanih izbora, tanku većinu od 76 zastupnika činili su HDZ i partneri, zastupnici nacionalnih manjina, HNS i Čačićevi Reformisti. 

U 2021. saborsku je većinu podebljao oporbeni Silvano Hrelja (HSU), što nije dobro 'sjelo' Peđi Grbinu (SDP) koji je ustvrdio kako smo umjesto 'žetončića' dobili  'hreljtončiće'.

Korona i odlazak Miroslava Tuđmana

Iako se danas to čini kao daleka prošlost, u Saboru su se te 2020., nosile maske, mjerila temperatura na ulazu u zgradu, rad prilagođavao novim okolnostima, istodobno zasjedao u više dvorana uz video prijenos, no saborski se rad nikada nije prekidao, iako je više od trećine zastupnika preboljelo koronu.

Sve epidemiološke mjere ukinuo je tek u proljeće 2022.

Covid je ostavio trag i među zastupnicima, nakon višetjedne borbe s tom bolešću, u siječnju 2021. umro je Miroslav Tuđman (75),  najstariji sin prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Ruska agresija, Ukrajina i Sabor

Ruska agresija na Ukrajinu u veljači 2022., koja je imala snažan utjecaj i na Europu, otvorila je i zatvorila saborsku 2022. godinu.

Dan nakon početka agresije, 25. veljače  Sabor je donio deklaraciju o Ukrajini kojom je najoštrije osudio rusku  agresiju, u prosincu je odbio da se u Hrvatskoj obučavaju ukrajinski vojnici u sklopu misije EUMAM. 

Deklaracija je prihvaćena velikom većinom, za nju su glasovala 133 zastupnika, a suzdržana je bila Katarina Peović (RF).

Snažnu podršku Ukrajini Sabor je izrazio i organiziranjem prvog parlamentarnog samita Krimske platforme, najvećeg međunarodnog događaja u povijesti hrvatskog parlamenta koji je u Zagrebu okupio 42 delegacije iz 32 države.

Ipak, na kraju godine nije pristao da Hrvatska na svom području obučava ukrajinske vojnike u sklopu misije EU-ove vojne pomoći za potporu Ukrajini – EUMAM. Od potrebnih 101, za odluku je glasovalo 97 zastupnika.

Dva potresa i obnova zgrade

Dva potresa, zagrebački od 22. ožujka 2020. i petrinjski od 29. prosinca iste godine, prodrmali su povijesno zdanje na Trgu svetog Marka, a tragove u saborskoj zgradi ostavili su i neki manji, naknadni potresi.

Iako je prve korake za obnovu svoje zgrade Sabor napravio još 2021., ta obnova još nije počela, Sabor je mandat zaključio sa nadom da će početi u ovoj godini, odabrao je i lokaciju na koju će se preseliti za obnove, to je vojarna Petar Zrinski na zagrebačkom Črnomercu.

U 2021. Sabor se prijavio se i dobio bespovratnih 87,6 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti EU (FSEU) namijenjenih obnovi kulturne baštine, a trebali su poslužiti za konstrukcijsku obnovu zgrade.

Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) 2021.-2026. predviđeno je bilo da se cjelovita obnova, uključujući i povećanje energetske učinkovitosti, financira potporom iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost.

Stvari, pokazat će se kasnije, neće ići po planu, rat u Ukrajini, porast cijena materijala i energenata, doveli su godinu kasnije već izabranog izvođača radova u situaciju da odustane od posla. Postupak obnove, koji uključuje složene javne natječaje, morao je krenuti iz početka.

Tektonske promjene u oporbi

Uz "podebljavanje“ saborske većine, u četiri protekle godine u Saboru su se dogodile tektonske promjene u oporbi.

Zbog neslaganja s politikom vrha stranke, Klub SDP-a podijelio se na novi Klub Socijaldemokrata sa 18 i Klub SDP-a sa 14 zastupnika.

Miroslav Škoro, predsjednik i utemeljitelj DP-a s puno se gorčine razišao sa strankom, pa sa sestrom Vesnom Vučemilović ušao u Klub Hrvatskih suverenista koji je pak smijenio svog predsjednika Hrvoja Zekanovića, koji je kasnije postao dio većine.

Katarina Peović iz Radničke fronte (RF) razišla se s platformom Možemo, izbačena je iz Kluba zeleno-lijevog bloka pa se pridružila Klubu HSS-a i RF iz kojeg je ispao Hrelja. Dva dana prije raspuštanja sabora raskolio se i HSS kojeg je napustio zastupnik Željko Lenart nezadovoljan "previše lijevom" politikom Kreše Beljaka. 

Ministri, Turudić, Dobronić…

Sabor je u četiri protekle godine potvrdio niz promjena u ministarskih redovima, odlaske Darka Horvata, Josipa Aladrovića, Ivana Paladine, Nataše Tramišak, Davora Filipovića, Marija Banožića, Zdravka Marića, jedinog koji je otišao svojom voljom…Ministrima je, uz ostale, potvrdio Branka Bačića, Šimu Erlića, Marina Piletića, Damira Habijana, Ivana Anušića.

Odradio je i niz drugih kadrovskih imenovanja,  najviše žestine oporba je pokazala kod imenovanje Ivana Turudića glavnim državnim odvjetnikom. Tome usprkos, Turudić je u srijedu prisegnuo u Saboru, a na dužnost će stupiti u svibnju kada aktualnoj glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek istekne mandat.

Koncem 2021. Sabor je izabrao Radovana Dobronića za predsjednika Vrhovnog suda, nakon gotovo tri godine traganja, predsjednicom Povjerenstva za fiskalnu politiku imenovao Sandru Krtalić, a uz protivljenje oporbe, koja je zbog toga okupirala i saborsku govornicu, Roberta Šveba glavnim ravnateljem HRT-a.

U 10. sazivu Sabor je napravio i svojevrstan presedan, u jednom je danu bez imuniteta ostavio trojicu zastupnika: HDZ-ove Darka Puljašića i Dražena Barišića te SDP-ova Vinka Grgića,  za dvojicu posljednjih dao je i odobrenje da ih se zbog navodne umiješanosti u aferu Janaf liši slobode i odredi istražni zatvor. Grgić je prvi je zastupnik koji je ostao bez imuniteta na zahtjev Ureda europskog javnog tužitelja.

Zakoni o euru, besplatnim školskim obrocima….

Kroz nepune četiri godine Sabor je donio brojne zakone, među njima o uvođenju eura kao službene valute, o snižavanju stope PDV-a na niz, prije svega prehrambenih proizvoda, o ekstraporezu, tj. dodatnom porezu na dobit za tvrtke s povećanom dobiti 'rezerviran' za potpore ranjivim kućanstvima.

Zakonskim dopunama osigurao je besplatan školski obrok za sve učenike osnovnih škola, redefinirao je model obiteljskih mirovina, uveo očinski dopust, povećao roditeljske naknade, ratificirao protokol o pristupanju Švedske i Finske u NATO.

Na samom početku mandata, u 2020. Sabor je proglasio isključivi gospodarski pojas u Jadranskom moru, a na samom kraju potvrdio Ugovor između Hrvatske i Italije o razgraničenju isključivih gospodarskih pojaseva.

Odbijene sve oporbene inicijative

Svih proteklih godina, saborska većina je ustrajno odbijala oporbene inicijative, teško ih je sve nabrojati, no vrijedi spomenuti zahtjeve da se osnuju istražna povjerenstva za Inu, za način korištenja sredstva iz EU fondova, a  nakon afere „Softver” i uhićenja ministrice Gabrijele Žalac, za moguće nepravilnosti i nezakonitosti u poslijeratnoj obnovi.

Tu su i interpelacije o radu Vlade vezano za vjetropark Krš-Pađene, za način dodjele i raspolaganje europskim sredstvima u Projektu Slavonija, Baranja i Srijem, pa inicijative da se opozovu ministri Zdravko Marić, Vili Beroš, Tomislav Ćorić, Gordan Grlić-Radman, Marija Vučković, neki i po dva puta.

Oporbeno lupanje po klupama

Iako se na početku 10. saziva činilo da će dolazak stotinjak novih, mahom mlađih i obrazovanijih zastupnika, donijeti kvalitetu u saborski rad, to se, po ocjeni dugogodišnjih pratitelja saborskog života, nije dogodilo.

Razina političkih rasprava se snizila, zastupnici su rijetko kada dublje 'zagrebali' u sadržaje zakona koje su donosili, uglavnom su se iscrpljivali u replikama, doskočicama, vrijeđanju, čitanju tuđih statusa po društvenim mrežama.

Jedna od stvari po kojoj će se danas zaključeni saziv pamtiti sasvim sigurno je jednosatno lupanje oporbe po saborskim klupama, učinila je to kako bi premijera Andreja Plenkovića omela da Saboru i javnosti podnese izvješće o radu svoje Vlade u 2023. godini.

Premijer se tom akcijom nije dao impresionirati, izvješće je podnio i okončao ga s uzdignutim rukama i euforičnim pljeskom HDZ-ovih zastupnika. Epilog svega je nekoliko oštećenih klupa u sabornici i epiteti „lupetala“ i „lončari“, kojima je premijer počastio oporbu. (Pišu: Marija Udiljak i Mirna Puklin Vucelić)