DANAS JE GODIŠNJICA PRVOG BOMBARDIRANJA PULE Na spomenik u Jeretovoj položit će se vijenci u znak sjećanja na stotinu poginulih Puljana

Danas, 9. siječnja u 10 sati, kod spomenika u Jeretovoj ulici obilježit će se 79 godina od prvog bombardiranja Pule, koje se dogodilo 9. siječnja 1944. godine.

Vijence u spomen na pale žrtve 2. svjetskog rata položit će predstavnici Mjesnog odbora Sveti Polikarp -Sisplac, Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule, u suradnji sa Istarskim povijesnim društvom. 

Iz mjesnog odbora upozoravaju i da bi spomenike trebalo bolje održavati, napominjući da na ovome natpis više nije niti vidljiv.

Bombe izmjenile izgled grada

Bombardiranje Pule u Drugom svjetskom ratu trajalo je od siječnja 1944. do ožujka 1945. godine.

Iako su ratna razaranja pretrpjeli i ostali hrvatski gradovi, savezničko bombardiranje Pule može se usporediti s bombardiranjem Zadra koje je trajalo od studenog 1943. do listopada 1944. godine. Glavni razlog savezničkog bombardiranja Pule bio je strateški položaj grada kao i velika ratna luka koja se nalazila u to vrijeme pod njemačkom vojnom upravom.

U svojoj 3000 godina dugoj povijesti Pula nikad prije nije doživjela ovakvo razaranje koje je kasnije dovelo do potpuno izmijenjenog izgleda grada, navodi Wikipedia.

Tog 9. siječnja čak 109 savezničkih bombardera tipa B-17 Flying Fortress u tri su navrata, između 11.20 i 11.45 sati, ispustili nad gradom svoj smrtonosti teret, pogodivši Pulu na više mjesta. Vojni ciljevi bili su duž pulske luke; Arsenal, Giardini, Uspon sv. Stjepana, Zagrebačka ulica te Vlačićeva i Anticova ulica, starogradska jezgra na području današnjeg parka Grada Graza, cijela zona oko Monte Zara, ali prvenstveno Stoja, gdje su razaranja bila strahovito teška.

Stotinu žrtava

Napad je odnio oko stotinu života i zauvijek promijenio izgled našeg grada.

Od tada, pa sve do 15. ožujka 1945., kada je pogođen Augustov hram, grad je više puta bio bombardiran od anglo-američkog zrakoplovstva. Budući da su u Pulu dolazili prognanici iz Zadra i s ostalih dijelova Jadrana, u bombardiranjima su uglavnom ginuli civili.

Među poginulima, identificirano je 101 žrtva, bilo je i poznatih Puljana; otac Graziano Zanin, svećenik, te dugogodišnji igrač Napolija i lokalnog tima Grion Pola, nogometaš Aldo Fabbro. Pograb svih žrtava održan je u petak, 14. siječnja na Mornaričkom groblju.

Saveznici su bombardirali i samu povijesnu jezgru Pule pritom oštetivši mnoge povijesne spomenike. Do kraja rata uslijedilo je 20-ak zračnih udara, ali napad 9. siječnja uzeo je gotovo polovicu od 243 identificirane žrtve.

U pogledu civilne infrastrukture, koja je bila znatno oštećena diljem grada, upravo je četvrt Svetog Polikarpa (uz današnju Jeretovu ulicu) pretrpjela najveća razaranja gdje je mali broj zgrada ostao neoštećen, a srušena je i škola Alessandro Manzoni, navodi u svojoj knjizi povjesničar Raul Marsetič.