Dobro jutro! Nakon pisanja Istre24, na Malom Brijunu napokon održan i prvi znanstveno-stručni skup

Iz Nacionalnog parka Brijuni danas su priopćili da je na otoku Mali Brijun održan znanstveno-stručni skup i gastro event „Na strijelovniku“, a u povodu 40. obljetnice proglašenja Nacionalnog parka.

Iz javne ustanove napominju da je otok Mali Brijun u sklopu projekta Novo Ruho Brijuna preuređen da postane mjesto za razmjenu znanja, edukaciju i podizanje svijesti o važnosti zaštite prirode i zaštićenih područja što kroz edukativne radionice za djecu, mlade i odrasle, a što kroz panel rasprave, evente i znanstvene skupove“.

Milijuni Europske unije

- Drago nam je da se baš povodom 40. rođendana parka započelo korištenje otoka Mali Brijun u gore navedene svrhe i sigurni smo da će to biti jedan od značajnih pozitivnih iskoraka Javne ustanove, poručuju.

Riječ je, dakako, o projektu o kojem je Istra24 iscrpno pisala koncem kolovoza. Tada smo otkrili da se projektom „Novo ruho Brijuna“, koji je u milijunskom iznosu sufinanciran novcem Europske unije  otok Mali Brijun još lani napokon trebao otvoriti javnosti u jednakoj mjeri kao i njegov brat Veliki Brijun, svakodnevno, brodom, dok su obnovljene bivše vojne spavaonice trebale pružati smještaj predškolskim, školskim i sveučilišnim uzrastima, nevladinim organizacijama i znanstvenicima. Objekti su, naime, trebali imati edukativno-istraživačku namjenu. No, ništa od svega toga nije bilo provedeno, već je na tom otoku, u ljetnim mjesecima, srpnju i kolovozu, boravio isključivo teatar Ulysses.

Na Malom Brijunu niti su se provele radionice, izuzev onih koje je prošle godine u svom aranžmanu proveo Ulysses, niti bilo kakvi drugi edukativni sadržaji.

Izleti krenuli u rujnu

Tako je bilo sve dok Istra24 nije objavila tekst u kojem otkriva da novci Europske unije nisu u potpunosti korišteni u skladu s opisom projekta, nakon čega su sredinom rujna počeli prvi organizirani izleti, a sada i, razvidno je, prvi znanstveni skupovi.  

Iz NP Brijuni priopćuju da je uvodno predavanje održao dr. Roland Melzer iz Sveučilišta u Minhenu, koji istražuje i surađuje s Brijunima već više od deset godina, a koji je iz prve ruke ispričao zašto su Brijuni tako posebni i zašto je važna suradnja istraživača i stručnjaka u zaštićenom područjima.

Panel rasprave su, kažu, bile fokusirane na važnost zaštićenih područja, invazivne vrste i izazovima u ribarstvu. Prva je bila usmjerena na važnost zaštićenih područja o kojima je pričao dr. sc. Martin Andreas Pfannkuchen, predstojnik Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković. Druga se bavila ribarstvom, mjerama smanjenja invazivnih vrsta te alatima za budućnost, kao i postojećem zakonskom okviru i regulativi u Republici Hrvatskoj. Panelist je bio dr.sc. Neven Iveša, asistent Fakulteta prirodnih znanosti u Puli i ribar. Sudjelovao je i Ezio Pinzan iz Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodno gospodarstvo Istarske županije, dr. sc. Danijela Mioković, stručna savjetnica za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede koja je prezentirala trenutnu regulativu ribarstva u Republici Hrvatskoj te Alena Sprčić, rukovoditeljica Odjela stručnih poslova zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja Nacionalnog parka Brijuni.