HND: Zovku otkaz, a Bačiću nakon Remetinca – plaća i zaštita

Vrhovni sud je, preinačujući odluku dvaju sudova, potpuno ignorirao ključne okolnosti i iskaze svjedoka na temelju kojih su Općinski sud u Zagrebu i Županijski sud u Rijeci utvrdili da su optužbe zbog kojih je Zovko 2018. godine dobio otkaz bile neistinite. Da je posrijedi narušena komunikacija u opsegu koji ne može biti razlog za izvanredni otkaz. Jer narušena komunikacija prije je pravilo nego izuzetak na HRT-u, potvrdili su iskazi svjedoka, kazano je na konferenciji za novinare Hrvatskog novinarskog društva na kojoj je još jednom naglašeno zašto HND smatra pogrešnom odluku Vrhovnog suda, koji je pod predsjedanjem Đure Sesse nezakoniti otkaz predsjedniku HND-a Hrvoju Zovku učinio –  zakonitim.

Kako je u uvodu kazala glavna tajnica HND-a Melisa Skender, Vrhovni sud je verbalni sukob Zovka i urednice IMS-a HRT-a Katarine Periše Čakarun proglasio napadom na čast i ugled HRT-a.

- Istodobno na HRT-u i dalje bezbrižno sjedi i prima plaću smijenjeni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić, Uskokov optuženik zbog sumnje na kazneno djelo davanja mita i trgovanja utjecajem. Upravo je u Bačićevu mandatu i počela hajka na Zovka jer čovjek je mahnito dizao tužbe – njih čak 36 protiv novinara i medija – jer „štete ugledu HRT-a“. Zbog toga je, uostalom, Bačića 2021. godine CASE, koalicija nevladinih organizacija protiv SLAPP-a, proglasila najvećim europskim ovisnikom o tužbama. HRT nije razmišljao o svojem ugledu i časti kada je Bačića zaštitio nakon izlaska iz Remetinca, dok su Hrvoje Zovko i njegova odvjetnica Vanja Jurić od ožujka 2019. do rujna 2022. godine imali zbog HRT-a 52 ročišta! Što je to nego maltretiranje jednog čovjeka i njegove obitelji, istaknula je Skender i dodala da je Vrhovni sud, preinačujući odluku dvaju sudova, potpuno ignorirao ključne okolnosti i iskaze svjedoka na temelju kojih su Općinski i Županijski sud utvrdili da su optužbe zbog kojih je Zovko 2018. dobio otkaz bile neistinite.

- Naše je pravo prigovoriti i postaviti pitanje je li ovako donesena odluka Vrhovnog suda doista u duhu zakona i pravde ili ide za tim da pokuša diskreditirati predsjednika HND-a. Mi u HND-u složni smo u ocjeni da je riječ o pritisku na HND kroz pokušaj diskreditacije Hrvoja Zovka u čijem je mandatu HND organizirao više uspješnih prosvjeda i kampanja, pokrenuo anketu o tužbama čiji su rezultati objavljeni u brojnim međunarodnim izvještajima o SLAPP-u, ponudio svoje modele financiranja lokalnih medija, koje zagovara u lokalnim jedinicama, a o stanju medija i vladavini prava redovito izvještava međunarodne organizacije i nadležna tijela EU-a, uključujući alarmiranje na opasnosti poput Lex AP-a ili radnog nacrta Zakona o medijima. Drugim riječima, da HND neće šutjeti, niti će promijeniti pravac ili predsjednika, neovisno o presudi Vrhovnog suda i činjenici da je Zovko ostao bez prihoda, rekla je glavna tajnica HND-a te dodala kako se na ovome neće stati jer će se ići s Ustavnom tužbom uz podršku HND-a, a ako treba, i do Europskog suda za ljudska prava s obzirom na to da nije riječ samo o osobi, pa čak ni o funkciji predsjednika HND-a, nego naprosto o zaštiti slobode govora.

Predsjedavajuća Središnjeg odbora HND-a Andrea Milat kazala je kako je posrijedi odmazda HRT-a prema predsjedniku HND-a i uredniku javne televizije.

- Unatoč svim pritiscima, prijetnjama, uvredama, sudskim procesima i klevetama kojima je izložen svih ovih godina, Hrvoje Zovko ostao je dosljedan u tome da se kao novinar i u svojstvu predsjednika HND-a opire cenzuri, zalaže za struku i daje bezrezervnu podršku kolegicama i kolegama u najtežim situacijama. To je pokazao i recentno, neustrašivo se izloživši u nastojanjima HND-a da upozori javnost na opasnosti Lex AP-a i dajući podršku tjedniku Novosti u najnovijem slučaju, koji je na neupitnoj meti žestokih političkih napada. No nismo se ovdje okupili da bismo branili jednog čovjeka, jednog urednika, pa čak ni vlastitog predsjednika. Hrvoje Zovko u ovom sukobu nije pojedinac, on je samo utjelovljenje onoga što novinari mogu i trebaju biti. Ovdje nije riječ o jednoj osobi, nije riječ o nečijem imenu, prezimenu ni profesionalnom ili osobnom dignitetu, istaknula je Milat i dodala kako je zapravo riječ o političkim porukama.

- Riječ je o sveobuhvatnoj desnoj hegemoniji i jasno poslanoj poruci: ili ćeš ići niz dlaku ili te biti neće. Poruke su to poslane s trajno uhljebljenog političkog vrha. Radi se o procesu političke odmazde financiranom sredstvima poreznih obveznika. Stoga ovdje postavljamo pitanje za javnost: slažete li se s načinom na koji HRT, javni medij koji pripada svima nama, troši naše novce? Također pitamo javnost: jeste li zadovoljni udjelom javnog sadržaja u programu HRT-a? A gostima? Smatrate li da gosti HRT-a održavaju pluralizam svih mišljenja u ovoj zemlji, upitala je Milat.

- Zbog svoje uredničke vizije oprimjerivanja ovih sadržajnih uzusa HRT-a u praksi, i zbog toga što je dovodio progresivne sadržaje na javnu televiziju, u sedam tužbi, koliko je HRT podigao i izgubio protiv Zovka, HRT se potrudio „iskoristiti“ sva oružja koja su mu na raspolaganju protiv vlastitog radnika. No za HRT Zovko je primarno predsjednik „antihrvatske“ organizacije imena Hrvatsko novinarsko društvo. Stoga je nužno ovdje postaviti pitanje kako u našoj političkoj i društvenoj desno homogeniziranoj i hegemoniziranoj zemlji ostvarivati progresivne ustavne odredbe i vrijednosti. Kao prvo, Zakon o HRT-u nužno je promijeniti. Izvješća o radu HRT-a ne može donositi vladajuća većina, ako hoćemo da HRT bude javni medij, a ne desničarski lunapark, očito je potrebno promijeniti pravila i tražiti dvotrećinsku većinu u Saboru. Isto tako treba promijeniti oblik financiranja HRT-a. Nepošteno je da medije plaćaju ljudi protiv kojih ti mediji rade. Umjesto HRT-ove pristojbe, nužno je uvesti progresivan i socijalno pravedan porez na medije – pa neka „glasna većina“ bira koji medij želi čitati, kazala je Milat i poručila kako ovaj epski meč između predsjednika HND-a i njegova poslodavca nema veze sa Zovkom osobno.

- HRT se nije žalio na njega dok nije postao predsjednikom HND-a. Isto tako želimo reći da bi bilo koji drugi predsjednik HND-a dobio isti tretman – dokle god taj predsjednik stoji glasno i jasno na strani medijskih sloboda, slobode izražavanja i Ustavom zagarantiranih progresivnih vrijednosti. Na kraju, nužno je kontekstualizirati i ovu borbu s obzirom na ofenzivu na manjinski tjednik Novosti, ali i brojne druge prijetnje svim našim kolegama. Također apeliramo na baš sve kolege da sve zaprimljene prijetnje i uvrede proslijede HND-u. Mi smo zaista ovdje da vas štitimo, a posla ima toliko da bi policija – s obzirom na vrijeme provedeno na zapisivanju svih prijetnji upućenih prema nama – uskoro mogla ostaviti pokojeg dežurnog policajca u ovoj zgradi, čisto da se uštedi na benzinu na relaciji policija – HND. Mi smo tu da štitimo ne samo novinare, slobodu mišljenja i izražavanja. U ovoj krizi društvenih vrijednosti, mi smo tu da štitimo samu informaciju, činjenice, a time i cijelo društvo, zaključila je Milat i primijetila da nema javne televizije na konferenciji koja je sazvana zbog djelovanja upravo te javne televizije.

Član Izvršnog odbora HND-a Branko Mijić podsjetio je da se današnja konferencija za novinare poklopila sa zasjedanjem suda u Londonu, koji će danas odlučiti o sudbini progonjenog Juliana Assangea. Mijić je također dodao kako ne zna jesu li ostali kolege zauzeti slučajem Assange pa nisu imali potrebu za dolazak na ovu konferenciju za novinare.

– Mislim da su trebali jer se ta dva slučaja suštinski uopće ne razlikuju. Ishodište u ova oba progona i Assangea i Zovka je to što su oni govorili istinu i smatrali da javnost ima pravo znati o svemu što se zbiva. Nema sumnje da je ova presuda Vrhovnog suda koju je donio sudac Đuro „Kesa“, kako ga je prozvao notorni Zdravko Mamić, u svojoj suštini samo osveta za to što je Hrvoje Zovko kao predsjednik HND-a ne samo novinare, nego sve slobodnomisleće ljude ove zemlje, 31. siječnja ove godine izveo na ulicu i odveo pod prozore Andreja Plenkovića da kažu „ne“ imenovanju Ivana Turudića za glavnog državnog tužitelja i da se suprotstave donošenju „Lex AP-a“, koji znači smrt za istraživačko novinarstvo, kazao je Mijić i dodao da je ta presuda problematična ne samo s moralne, nego i s pravne strane.

Mijić se upitao gdje su sada svi ti profesori prava i ustavnopravni stručnjaci koji su bili vrlo glasni u protekloj predizbornoj kampanji da upozore suca Vrhovnog suda, koji je bio i predsjednik tog sud i predsjednik strukovne organizacije, Đuru Sessu kako je u presudi koju je donio vjerojatno prvi put u pravosudnoj praksi poništio i prvostupanjsku odluku Općinskog suda u Zagrebu i drugostupanjsku odluku Županijskog suda u Rijeci te na taj način izravno uručio otkaz Hrvoju Zovku zbog nepostojećeg delikta te u kojoj je napisao kako je „digao galamu i lupao šakom pred svojim poslodavcem“.

- Dakle, gdje su svi ti profesori prava da upozore Đuru Sessu da Zovko nije lupao šakom o stol pred poslodavcem i nije zalupio vratima poslodavcu. Naime, Katarina Perišin Čakarun je bila njegova nadređena urednica, a njegov poslodavac je bila Hrvatska radio televizija, koja je zastupana po ravnatelju Kazimiru Bačiću, koji je i započeo progon Hrvoja Zovka. Onoga Kazimira Bačića koji čeka da izađe pred suca zato što je nosio mito od 50.000 eura. A takav je čovjek tužio Zovka i za povredu časti i ugleda HRT-a, kazao je Mijić dodavši kako protiv Bačića nitko nikad s HRT-a nije pokrenuo proces za klevetu i nanošenju štete ugledu HRT-a jer on pripada „eliti“ ovog društva i ima svoje zaštitnike u moćnicama koji ih postaljaju na takva mjesta. 

- Ovakvom je presudom definitivno potvrđeno da je u ovoj državi bezakonje ozakonjeno i pokazuje da u njoj nismo svi ravnopravni. Postoje oni koji se zovu „elitom“ i koje zakoni i Ustav štite i postojimo mi ostali, koji će zato što je netko rekao preglasnu riječ nadređenoj urednici dobiti otkaz, i to s mjesta autoriteta Vrhovnog suda. Svi mi koji radimo u medijima znamo kakav je odnos novinara i urednika. To je dio svakodnevnog radnog procesa i ako se takve stvari kriminaliziraju tako da može dobiti otkaz, onda je to samo poruka svim ostalim novinarima kako će proći ako se suprotstave svom nadređenom uredniku, kazao je Mijić i dodao da napad na Zovka nije motiviran samo osobno, nego je to udar na HND, koji je za njegova mandata dosljedno i beskompromisno štitio prava novinara i zalagao se za slobodu mišljenja i izražavanja.

- Danas ne smijemo biti samo za Julliana Assangea i za novinare žrtve rata, nego moramo dignuti glas i za Hrvoje Zovka, ne samo kao osobu čija je privatnost narušena i čija je obitelj ugrožena, nego i kao onoga koji personificira rad HND-a i koji je upravo zbog toga postao državni neprijatelj broj jedan Andreju Plenkoviću i moćnicima na vlasti, koji se sada i preko Vrhovnog suda osvećuju zato što smo se osudili doći pod njihove prozore i reći im istinu, kazao je Mijić.   

Mijić je također kazao kako ga čudi da nema više ljudi koji će reagirati, od Zovkovih kolega s HRT-a i od tamošnjeg ogranka, od Sindikata i novinara koje bi u krajnjoj liniji trebala zanimati ova pressica do toga da nema glasa od nakladnika Novosti u čiju je zaštitu Zovko beskompromisno stao. Također, nema ni reakcije ustavnopravne stručnjakinje iz Rijeke da kaže kako se Ustav ove države krši jer nismo svi ravnopravni pred zakonima i zato što je u ovoj državi bezakonje ozakonjeno. 

- Ono što se danas događa Hrvoju Zovku sutra će se događati svim novinarima u našoj zemlji, kazao je Mijić.