Sada je vrijeme da o tome razmišljamo, kada se crtaju europske karte, kada se lome koplja o tome što će se graditi sljedećih deset ili dvadeset godina. Naime, takav prijedlog radi se svakih desetak godina, što znači da će, ne uspijemo li ga sada poboljšati, ostati nepovoljan za Hrvatsku još barem desetljeće, rekao je Flego i dodao da Hrvatska neće moći, u tom slučaju, računati na europski novac za koridore koji nisu predviđeni prijedlogom. Saborski zastupnik HDZ-a Anton Kliman tvrdi da će se revitalizacija pruga u Istri sigurno realizirati i to bez obzira da li europskim novcem, kreditom ili sredstvima Državnog proračuna!
Sada je vrijeme da o tome razmišljamo, kada se crtaju europske karte, kada se lome koplja o tome što će se graditi sljedećih deset ili dvadeset godina. Naime, takav prijedlog radi se svakih desetak godina, što znači da će, ne uspijemo li ga sada poboljšati, ostati nepovoljan za Hrvatsku još barem desetljeće, rekao je Flego i dodao da Hrvatska neće moći, u tom slučaju, računati na europski novac za koridore koji nisu predviđeni prijedlogom. Saborski zastupnik HDZ-a Anton Kliman tvrdi da će se revitalizacija pruga u Istri sigurno realizirati i to bez obzira da li europskim novcem, kreditom ili sredstvima Državnog proračuna!
Nakon što je probijena i druga cijev kroz tunel Učku koja će omogućiti četverotračno povezivanje Istre i kontinentalne Hrvatske, mnogi su se prisjetili 90-ih godina kada je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman svečano otvorio radove na željezničkom tunelu koji, na žalost, nikada nije realiziran. I ne samo da nije realiziran, već je do današnjih dana željeznica na tako niskim granama da je tek rijetki pomišljaju koristiti kao svoj prijevoz. No, to u Europi nije tako. Štoviše, željeznica je jedna od bitnih komponenti prijevoza, a u toj i takvoj Europi nastoje već i mlade učiti na korištenje željeznice nudeći im besplatne vozne karte za europske linije. Nameće se stoga pitanje zašto je u Istri već desetljećima željeznica posve zanemarena?!
Pa ipak nazire se svijetlo na kraju tunela - i to željezničkog, jer kako je nedavno rekao ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković, nakon završetka cestovne obnove, "pred nama je desetljeće željeznica". E sad, što to točno znači, što se po pitanju ulaganja u željeznice radi i može uopće napraviti? Hrvatska velikih novaca za ta ulaganja nema, dakle mora posegnuti u europsku kasu, a da bi to mogla, mora imati spremne projekte i ti projekti moraju biti prihvatljivi Europi.
A jesu li, upitali smo istarskog europarlamentarca Valtera Flega kojem su željeznice bile jedan od prioriteta kada je odlazio u Bruxelles prije četiri godine. Zasad se zna da je na njegovu inicijativu kroz Odbor za promet, Europa uvrstila našu zemlju u četiri od devet novo donesenih prometnih cestovnih i željezničkih koridora, za što je osigurano 28 milijardi eura, a po tome bi se trebale graditi željezničke pruge i autoceste. Istra bi se, konkretno, autom i vlakom povezala s Italijom, Ploče sa Zagrebom i Budimpeštom, obnovila bi se Lička pruga i još mnogo toga. Sad je na Hrvatskoj "samo" da pripremi svu potrebnu papirologiju, da se, kako Flego kaže, sagne i pokupi novac Europe koji joj stoji na raspolaganju. Hoće li stići, treba vidjeti?!
Valja pojasniti da EU ulaže napore da se, usporedno s povećanjem broja članica, omogući izgradnja potrebnih prometnica i integriraju nacionalne mreže prometnica u jedinstvenu Transeuropsku mrežu, takozvani TEN-T (Trans – European Transport Network). Trenutačno se Hrvatska nalazi na dva koridora, na Mediteranskom i na koridoru Rajna – Dunav. S obzirom da je u tijeku revizija TEN-T mreže, Republika Hrvatska ima veliku priliku i uvrstiti nove koridore koje Unija planira izgraditi do 2050. godine.
- Trenutno su aktualne dvije stvari. Jedna je trijalog o istarskoj željeznici, odnosno i hrvatski zastupnici, ali i slovenski i talijanski, na Odboru za promet podržali su moj prijedlog o sedam pravaca koje smo kroz amandmane uspjeli ugurati i usuglasiti i prijaviti Komisiji i Vijeću Europe. Sada je na našem izvjestitelju Odbora Dominiqueu Riquetu da to dalje progura i vjerujem da će u iduća tri mjeseca to biti dovršeno. U međuvremenu hrvatska Vlada i nadležno ministarstvo trebali bi ubrzati donošenje odluka o ovome što smo uspjeli izlobirati, a to su pruge koje smo uspješno utvrdili i unutar prijedloga nove TEN-T mreže, rekao nam je Flego koji se, između ostalog, zalaže za uključivanje luke Rijeka u Baltičko-jadranski koridor uz odgovarajući cestovni i željeznički pravac Rijeka – Zagreb, zatim uključivanje željezničkog pravca od Rijeke do Splita u Mediteranski koridor, kao i morske i zračne luke Split, za cestovni pravac Žuta Lokva – Postojna – Rijeka, kao i spoj istarskog ipsilona na slovenske autoceste, dok je željeznički spoj od Buzeta do Trsta dobio potporu i slovenskih i talijanskih zastupnika.
- Bez jasne vizije ne možemo ni očekivati konkretne pomake u željezničkom prometu. A sada je vrijeme da o tome razmišljamo, kada se crtaju europske karte, kada se lome koplja o tome što će se graditi sljedećih deset ili dvadeset godina. Naime, takav prijedlog radi se svakih desetak godina, što znači da će, ne uspijemo li ga sada poboljšati, ostati nepovoljan za Hrvatsku još barem desetljeće, rekao je Flego i dodao da Hrvatska neće moći, u tom slučaju, računati na europski novac za koridore koji nisu predviđeni prijedlogom.
Transeuropska prometna mreža, pojašnjava, ima i svoj fond financiranja, a to je Instrument za povezivanje Europe (CEF) namijenjen isključivo izgradnji europske prometne mreže, a širenje TEN-T mreže u Hrvatskoj omogućilo bi veće korištenje ovih sredstava.
- Bez toga, mi nemamo dovoljno sredstava da bi to financirali pa se niti metar željezničke infrastrukture neće izgraditi ako to ne uvrstimo u TEN-T. Trenutno je do kraja siječnja iduće godine otvoren taj fond CEF, vrijedan 7 milijardi eura, ali mi, odnosno Hrvatske željeznice i nadležno Ministarstvo, moraju biti spremni, jer uzalud da bude dostupno i 70 milijardi, ako mi nemamo gotove projekte koje bi mogli aplicirati. Najvažnije je stoga da paralelno spremamo projekte i da ne gubimo vrijeme. HŽ mora ubrzati realizaciju i pripremu projekata, jer ovdje u Bruxellesu se stvari odvijaju dobro, zakoni su dobri i novci spremni, samo je pitanje je li HŽ spreman s projektima. To sada nikako ne bi smjeli propustiti, jer je pitanje kada ćemo opet imati ovakvu priliku, rezimirao je Flego.
A da HŽ infrastruktura ipak radi i to ubrzano, potvrdio nam je i saborski zastupnik Anton Kliman koji se modernizacijom i obnovom željezničke mreže na Poluotoku intenzivno bavio u predizbornoj kampanji na parlamentarnim izborima, a zatim se nastavio zalagati i gurati tu temu i u Hrvatskom saboru i u nadležnom ministarstvu.
-Što se Istre tiče, trenutno HŽ infrastruktura radi na Studiji obnove i modernizacije željezničke pruge Državna granica-Buzet-Pula u dužini od 91 kilometar, točnije u tijeku je postupak javne nabave, odnosno završna faza pregleda i ocjene pristiglih ponuda, a riječ je o tri ponude. Također, u tijeku je postupak javne nabave i priprema ugovora za potpis za izradu Studije izvodljivosti za revitalizaciju pruge Lupoglav-Raša i željezničkih kolosjeka u Luci Rijeka-Bazen Raša u dužini od 53 kilometra, i to nakon što je dio Bršica-Lupoglav dovršen, rekao nam je o konkretnim koracima zastupnik Kliman.
Ustvrdio je da se ovim studijama definira i kako pruge trebaju izgledati u budućnosti, a sigurno će biti jednotračne, rekao je, i koji će se vlakovi koristiti, odnosno hoće li to biti baterijski elektromotorni vlakovi ili pogonjeni vodikom ili neki treći, ali će, zaključuje, sigurno biti ekološki.
- Bit će tu puno posla upravo s obzirom na odluku kakva će pruga i kakvi će vlakovi biti. Kada HŽ infrastruktura i ministarstvo donesu konačnu odluku, onda će se to i realizirati, bilo europskim novcem, kreditom ili sredstvima Državnog proračuna. Dakle, važno je reći da revitalizacija pruge u Istri sigurno ide! O rokovima mi je u ovom trenutku teško govoriti jer postoje te predradnje koje treba dovršiti, ali će javnost zasigurno o svemu biti obaviještena na vrijeme, zaključio je zastupnik Kliman.
Tek za kraj ustvrdio je da i sada HŽ infrastruktura ulaže u istarsku prugu i to konkretno u modernizaciju 13 pružnih prijelaza i to Buzet, Ročko Polje, Šarčija, Ježenj, Švogari i Kanfanar 3 te Stancija, Borut, Pazinski Novaki, Sveti Petar u Šumi, Roč, Cerovlje i Lovrečići.
Posjetitelji izložbe moći će na jednom mjestu vidjeti i čuti pjev kanarinaca, egzotičnih ptica, ptica europske faune, križanaca, malih i velikih papiga, prepelica i egzotičnih golubića
L'evento canoro, organizzato dall'Unione Italiana, si svolgerà presso il Teatro cittadino dell’Università Popolare Aperta
Danas predstavljamo dakle, još jednu novinu u sklopu koje dodjeljujemo 200 tisuća eura, a usmjerena je prema svim našim jedinicama lokalne samouprave kako bi obnovili sportsku infrastrukturu – kazao je župan Miletić i poručio svima da redovito prate Javne pozive i natječaje Istarske županije s obzirom na brojna područja od kulture, turizma, sporta i drugih, za koje se tijekom cijele godine dodjeljuju potpore
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
