"Djeca su se povukla u sebe, i to pogotovo mlađa djeca koja nisu uspjela razviti socijalizaciju. Ne znaju više razgovarati jedni s drugima, šalju si poruke s emotikonima, a njihove sposobnosti govora, pisanja i koncentracije strašno su opale" govori nam stručna suradnica Osnovne škole Monte Zaro, Dragica Pršo * "Nažalost, sve više naših učenika ima potrebu odlaziti kod psihijatra i psihologa izvan naše institucije. Ne treba očekivati čuda ni od ministarstva ni od zakonodavstva, ali se svi mi kao društvo trebamo zapitati kamo mi to idemo i što to radimo" kaže pedagoginja Gimnazije Pule, Ančica Cetina
"Djeca su se povukla u sebe, i to pogotovo mlađa djeca koja nisu uspjela razviti socijalizaciju. Ne znaju više razgovarati jedni s drugima, šalju si poruke s emotikonima, a njihove sposobnosti govora, pisanja i koncentracije strašno su opale" govori nam stručna suradnica Osnovne škole Monte Zaro, Dragica Pršo * "Nažalost, sve više naših učenika ima potrebu odlaziti kod psihijatra i psihologa izvan naše institucije. Ne treba očekivati čuda ni od ministarstva ni od zakonodavstva, ali se svi mi kao društvo trebamo zapitati kamo mi to idemo i što to radimo" kaže pedagoginja Gimnazije Pule, Ančica Cetina
Prošloga tjedna čitava je regija ostala zgrožena stravičnim zločinom kada je u beogradskoj Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar" četrnaestogodišnji dječak očevim pištoljem ubio osmero svojih školskih kolega i zaštitara, a ranio šest učenika i jednu nastavnicu.
Ta je tragedija zabrinula i hrvatsko Ministarstvo obrazovanja, pa je ministar Radovan Fuchs pozvao ravnatelje svih osnovnih i srednjih škola da u ponedjeljak, 8. svibnja, organiziraju okupljanje djece i obavijeste ih da otvoreno razgovaraju o događajima u glavnome gradu Srbije, te da im prenesu nekoliko osnovnih poruka, među kojima i to da su naše škole sigurna mjesta pa se u njima svi trebamo osjećati sigurno i prihvaćeno.
Je li takva inicijativa mogla doći i ranije, te jesu li naše škole uistinu sigurna mjesta, provjerili smo u pulskoj Osnovnoj školi Monte Zaro te u Gimnaziji Pula.
U obje ustanove doznajemo kako nekoliko pandemijskih godina obilježenih izolacijama i online nastavom nikako nije doprinijelo smanjenju vršnjačkog nasilja. Tome svjedoče i podaci Policijske uprave istarske.
Tijekom 2022. godine u Istri je evidentirano 17 kaznenih djela s elementima vršnjačkog nasilja. Samo godinu ranije, 2021., zabilježen je za gotovo trećinu manji broj kaznenih djela s elementima vršnjačkog nasilja - njih ukupno 12, dok ih je 2020. godine evidentirano skoro upola manje - svega sedam kaznenih djela takve vrste. Najčešće se događaju upravo u okruženju škola, na školskim igralištima, prije nastave i neposredno nakon završetka nastave.
Statistika, dakle, ne ide u prilog ideji ministra Fuchsa da se u školama svi trebaju osjećati sigurno i prihvaćeno.
U Hrvatskoj ipak na sigurnost djece u osnovnim i srednjim školama ne paze zaštitari, već pedagozi, psiholozi, rehabilitatori, stručni suradnici te ostalo nastavno i vannastavno osoblje. No, imamo li ih dovoljno?
- Možda će u budućnosti i nama trebati zaštitari. Zasad imamo kamere, a trenutno imamo samo jednog psihologa na pola radnog vremena. Prema Pravilniku koji je na snazi, on bi trebao raditi s naših 230 djece. Mogli bismo ga zaposliti na puno radno vrijeme tek kada bi našu školu pohađalo više od 400 učenika, govori nam ravnateljica Osnovne škole Monte Zaro, Branka Sironić Buić, koja je, prema naputku ministra, u ponedjeljak ujutro razgovarala sa svih 230 učenika škole.
Ovdje već dugi niz godina na snazi imaju sve mjere na koje ih ministar sada upućuje. Dapače, tri su godine provodili Unicefov projekt „Škola bez nasilja“ te odavno usvojili sve važeće pravilnike.
- Sve škole imaju nultu toleranciju na nasilje, što ne znači da se ono ne događa. U tim slučajevima djelujemo prema Protokolu o suzbijanju nasilja te Protokolu o postupanju djelatnika školskih ustanova koji su dužni poduzeti mjere zaštite učenika. Ovoga puta, po nalogu ministra, obavili smo razgovore sa svim učenicima razredne nastave, a onda i s učenicima predmetne nastave. Pitali smo djecu jesu li čula što se dogodilo u Beogradu i razmišljaju li o tome. Rekli smo im da je to jedan ružan događaj koji nas je svih ražalostio, te smo tada imali minutu šutnje za sve one koji su u tom tragičnom događaju izgubili život. Ujedno smo ih podsjetili kako da postupaju ako vide ili dožive nasilje. Uvijek to moraju prijaviti odrasloj osobi, kaže nam Sironić Buić.
No, u ovoj školi to nije ni bio problem. Naime, kod ureda školskog pedagoga već se 15 godina nalazi Sandučić povjerenja u koji učenici mogu ubaciti svoje anonimne prijave. Češće se ipak odlučuju izraziti usmenim putem, a škola reagira na apsolutno svaku njihovu prijavu.
Broj prijava, pa i intervencija, znatno se povećao otkako su se učenici vratili u svoje razrede nakon dvogodišnje online nastave.
- Nekad se pokaže da prijava koja nam se na prvu činila dramatičnom uopće nije takva, a nekad se dogodi da ono što se čini beznačajnim postane ozbiljan problem. Zato svaku prijavu uzimamo u obzir. U osnovnoj školi su djeca u rasponu od šest do 15 godina; mnogo je tu previranja i kriza tijekom njihovog emocionalnog razvoja, i zato ih svi moramo učiti empatičnosti. Bili smo primijetili da se povećao cyberbullying, često smo morali posredovati, prijavljivati takvo nasilje Centru i policiji, a na koncu smo donijeli Odluku kojom smo učenicima onemogućili korištenje mobitela u školi, govori nam ravnateljica Osnovne škole Monte Zaro.
Otad, škola ne bilježi nijednu prijavu vezanu uz neprimjerene poruke.
Na pristojnoj, međuljudskoj, komunikaciji sve počinje i završava. Zato se u medijskom prostoru ovih dana često čuje poruka: „Razgovarajte s djecom!“. A u pulskoj Osnovnoj školi Monte Zaro, s djecom svakog dana razgovara knjižničarka i stručna suradnica, Dragica Pršo.
- Imali smo nedavno radionicu o medijskoj pismenosti i cyberbullyingu, a na meni je i da ih svaki dan potičem na čitanje, jer kako raste korištenje društvenih mreža, tako opada navika čitanja. Osobno itekako primjećujem promijene u njihovom ponašanju nakon povratka s online nastave. Djeca su se povukla u sebe, i to pogotovo mlađa djeca koja nisu uspjela razviti socijalizaciju. Ne znaju više razgovarati jedni s drugima. Ne zovu jedni druge, šalju si poruke s emotikonima, a njihove sposobnosti govora, pisanja i koncentracije strašno su opale. Radije odlaze na internet kako bi izvukli kratki sadržaj, nego da posude knjigu i pročitaju lektiru. Do šestog razreda ih nekako uspijem motivirati na dolazak u knjižnicu, a nakon toga teško. Primjerice, od 18 učenika u višim razredima, njih dvoje ili troje posuđuju knjige u knjižnici, iznosi nam Pršo ove poražavajuće podatke.
Da su djeci prijeko potrebna druženja, interakcija i socijalizacija svjesni su i u pulskoj Gimnaziji. Posljednjih godina zato velike napore ulažu kako bi učenicima organizirali što više izleta i kulturno-umjetničkih sadržaja.
- Prošle godine smo počeli s organiziranjem takozvanih generacijskih izleta, kako bismo nadoknadili propušteno tijekom pandemije. Trudimo se imati i raznolik sadržaj povodom Dana škole. Osim sportskih aktivnosti imamo glazbene i dramske točke, a sve kako bismo učenicima omogućili da se neprestano izražavaju. Oni se za svoje točke pripremaju mjesecima, a sad je posebno popularna naša Mikrofonijada pa svi žele održati neki govor, monolog, stand up komediju ili nam nešto odsvirati. To je jako dobro! Ono što nas brine je sve učestalija depresija, a u rješavanju tog problema ponekad nam je potrebna pomoć i roditelja i vanjskih službi, govori nam ravnatelj pulske Gimnazije, Nikola Vujačić.
Odsad će stručne službe ove najbrojnije istarske srednje škole učestalije odlaziti na satove razrednika, a sve kako bi se brže detektiralo one učenike koji, zbog nekog svog problema, na nastavi nisu dovoljno prisutni.
Upravo je to, govori nam jedina pedagoginja pulske Gimnazije, profesorica Ančica Cetina, prvi alarm za uzbunu.
- To profesor mora uočiti, da dijete nije prisutno duhom, ne prati nastavu i ne sluša ga. To je prvo i osnovno. Nakon toga, pokazatelj mogu biti i čudni verbalni ispadi, koji se dosad kod tog djeteta nisu pojavljivali. Treće, a u zadnje vrijeme sve češće: djece koja se bore s depresijom uopće nema na nastavi zbog teških anksioznih stanja koja ih blokiraju. Mi s učenicima konstantno razgovaramo, i uvelike smo iznenađeni njihovim mentalnim stanjem i povećanjem broja depresija i anksioznosti nakon koronavirusa. Jasno nam je da je to općedruštveno stanje. Nažalost, sve više naših učenika ima potrebu odlaziti kod psihijatra i psihologa izvan naše institucije. Jako dobro surađujemo s Centrom za prevenciju Zavoda za javno zdravstvo, a i s kvalitetnim psihoterapeutima u Istri, te povezujemo učenike i roditelje s njima, govori nam Cetina.
Ona i njezina kolegica psihologinja vode brigu o psihičkom stanju čak 700 učenika, a ravnatelj nam govori kako bi škola trebala još barem po jednu psihologinju i pedagoginju.
U pulskoj Gimnaziji ne bilježe porast fizičkog nasilja, no cyberbullying i ovdje je prisutan. Problemi se ne guraju pod tepih, pa tako djelatnici škole pozdravljaju ideju ministra Fuchsa o otvorenom razgovoru o zločinu koji se dogodio u Srbiji. Razgovori će se na tu temu u ovoj školi voditi u svakom razredu.
- Treba osvijestiti ozbiljnost ove situacije jer nažalost na društvenim mrežama nailazimo na svašta, pa čak i na podsmjehivanje na ovo što se dogodilo. To je ono najgore! Određena zabrinutost radi lančane reakcije postoji i u našim redovima, ali mi nastavljamo svoj rad. Ne treba očekivati čuda ni od ministarstva ni od zakonodavstva, ali se svi mi kao društvo trebamo zapitati kamo mi to idemo i što to radimo. Roditelji su nama najbliži suradnici. Kada bi oni to zaista prihvatili i slušali riječi naše psihologinje, ranije bi se detektiralo novonastalo stanje kod djeteta. Mislim da roditelji danas imaju jako malo povjerenja u profesore i sustav općenito. Ja to, na neki način, mogu i razumjeti, ali kao profesor i roditelj smatram da treba raditi na jačanju naše suradnje, zaključuje pedagoginja Cetina.
- Nakon ove tragedije u Beogradu, naložio sam da svi predmetni profesori, čak i ako nisu razrednici, djeci na svakom satu jasno daju do znanja da su tu za njih. Najbitnije od svega je da nam učenici mogu slobodno reći sve što misle, a za to je potrebno vrijeme, riječi su s kojima je razgovor s nama zaključio ravnatelj pulske Gimnazije, Nikola Vujačić.
I tako se vraćamo na komunikaciju kao prvu hitnu pomoć u bilo kojem slučaju narušenog mentalnog zdravlja. Nedostatak komunikacije, bliskosti i povjerenja u kakvom smo živjeli nekoliko pandemijskih godina počeo je, čini se, dolaziti na naplatu.
Stoga bi Ministarstvo obrazovanja, pored prigodnih vatrogasnih pilot-projekata, moglo razmisliti i o omogućavanju školama zapošljavanje znatno većeg broja psihologa, pedagoga, rehabilitatora i ostalih stručnih suradnika koji su na prvoj liniji kreiranja budućeg mentalnog stanja nacije.
Što se tiče prostora u Sergijevaca 55, početna cijena po kojoj se daje u zakup ostala je ista – 13,27 eura po kvadratu. Jamčevina koja je na prošlom nadmetanju iznosila 926, sada je 2.229 eura
Kao tematski poticaj učenicima pod mentorstvom Andija Pekice, odabrana je filozofsko-znanstvena misao astronoma i književnika Carla Sagana, koja problematizira egzistencijalno pitanje odnosa i povezanosti čovjeka s univerzumom
A favorire il rinnovamento dell'allestimento, i cui autori sono la musicologa Nuša Hauser e il designer Matko Plovanić, sono stati la Biblioteca universitaria dell'Università Juraj Dobrila e l'associazione Smaregliana, con il sostegno del Comune di Pola, della Regione Istriana e della Regione Veneto. * La responsabile del Dipartimento per la Cultura del Comune di Pola, Emina Popović Sterpin, ha menzionato che la Strategia di sviluppo del Comune di Pola prevede anche l'apertura di un futuro museo dedicato ad Antonio Smareglia
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
