Javni bilježnici obavljaju sve više poslova iz sustava pravosuđa, a to plaćaju građani!

Zastupnica IDS-a Katarina Nemet, u Saboru je ponovno upozorila na poskupljenje koje će u moru poskupljenja biti novi udarac na džepove građana, a radi se o  stupanju na snagu izmjena Zakona o zemljišnim knjigama, prema kojim će se prijedlog za upis moći podnositi isključivo putem javnih bilježnika i odvjetnika, elektroničkim putem, počevši od 10. veljače. Priopćenje IDS-a vezano za sudjelovanje zastupnice Nemet u saborsku raspravu prenosimo u cijelosti.

Napomenula je kako su prilikom rasprave o zakonskim izmjenama iz Ministarstva pravosuđa i uprave isticali da će angažiranje odvjetnika i javnih bilježnika samo ubrzati uslugu, ali kako ista neće poskupiti, no Nemet ističe kako to ipak nije tako.

- Jedan od argumenata Ministarstva bio je kako će sudska pristojba za upis elektroničkim putem sada biti 50% jeftinija, pa se primjerice za prijedlog za upis u zemljišnu knjigu neće više plaćati 250 kuna nego 125 kuna, odnosno 16,6 eura, kazala je Nemet, dodavši da su pritom zanemarili činjenicu da nisu sve sudske pristojbe 250 kuna jer se za većinu podnesaka, primjerice za upis ili brisanje predbilježbe ona iznosi 50 kuna, odnosno 6,64 eura i to je bio jedini trošak koji su građani morali snositi pri obavljanju tih poslova u zemljišnim knjigama.

- Sada je ta sudska pristojba 3,32 eura, ali da bi se provelo, primjerice, brisanje hipoteke banke nakon otplaćenog kredita, građani moraju angažirati bilježnika ili odvjetnika i to će ih koštati dodatnih 13,32 eura, odnosno, deset eura skuplje, posebno je naglasila Nemet i dodala da je vrlo jednostavno zaključiti da će stupanje na snagu novog, izmijenjenog zakona značiti novi udar na financije naših građana.

Istaknula je kako je očito da javni bilježnici preuzimaju sve više poslova iz sustava pravosuđa i postavila pitanje što nam slijedi, hoće li možda građani u budućnosti umjesto na sudove, morati u javnobilježničke urede na kaznena i parnična ročišta.

- Događa se dakle nešto potpuno nelogično, umjesto da kadrovski ojačamo sudstvo, da omogućimo bolje plaće, bolje uvjete rada, mi donosimo ovakve zakone koji ne idu u prilog ni sustavu pravosuđa, ni našim građanima. Oni će sada, nažalost, umjesto u sudskim, sjediti i čekati u javnobilježničkim čekaonicama, a umjesto sudovima, pristojbe će plaćati odvjetnicima i bilježnicima, a što je najpogubnije, istu uslugu plaćat će skuplje, zaključila je Nemet.