Tjednik Nacional je proteklog tjedna došao u posjed kaznene prijave protiv Talijanske unije (TU) iz Rijeke koja sugerira kako u Talijanskoj uniji, u proteklih sedam godina, nedostaje gotovo šesnaest milijuna kuna koji su uplaćeni iz državnog proračuna, što je ekvivalentno ukupnom dvogodišnjem iznosu uplaćenom u 2019. i 2020. godini.
Problem je to, pišu u novom broju Nacionala novinari Boris Pavelić i Orhidea Gaura Hodak, s kojim će se morati suočiti predsjednik Talijanske unije Maurizio Tremul koji za sada nije odgovarao na pozive i poruke Nacionala, već se umjesto njega samo kratko javio predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije Marin Corva koji tvrdi da oni posluju prema zakonu.
Prešutno toleriranje?
Drugo je pitanje treba li Vlada koja i isplaćuje sredstva Talijanskoj uniji, preko Ministarstva financija i Porezne uprave bolje kontrolirati kako se tim sredstvima raspolaže - ili je u pitanju prešutno toleriranje zbog činjenice da predstavnik talijanske manjine, to jest saborski zastupnik Furio Radin, podržava Vladu Andreja Plenkovića i osigurava saborsku većinu. A iz odgovora koje je Ministarstvo financija dalo Nacionalu, proizlazi da su posljednji nadzor u toj neprofitnoj organizaciji izvršili 2015. i to temeljem anonimne prijave pa će se novi ministar financija Marko Primorac morati pozabaviti tim problemom koji traje još od vremena bivših ministara Borisa Lalovca i donedavnog ministra Zdravka Marića.
No, kaznena prijava koja je, prema podacima Nacionala, 19. srpnja dostavljena Državnom odvjetništvu u Rijeci, na temelju službenih izvješća Ministarstva financija ukazuje na nesklad iznosa uplaćenog novca za Talijansku uniju iz državnog proračuna, s troškovima tog novca prikazanim u izvješćima Talijanske unije: prema tvrdnjama iz kaznene prijave iz 2015. do prošle godine, s izuzetkom 2017., iznos koji nedostaje dosiže gotovo šesnaest milijuna kuna, od čega samo u prošloj godini više od osam milijuna kuna. Ta kaznena prijava druga je ozbiljna sumnja upućena djelovanju Talijanske unije u Hrvatskoj, nakon što je prije dvije godine, izbio skandal, piše Nacional.
Tada je, podsjetimo, talijanski dnevnik La Repubblica objavio opširan istraživački tekst s tvrdnjom da Talijani u Istri iz Italije dobivaju preko pet milijuna eura godišnje za očuvanje nacionalnog identiteta, a da tim novcem diktatorski raspolaže mali broj ljudi izabran s minimalnim brojem glasova. Između ostalog, pisalo se da se novac trošio sumnjivo i kupnju i obnovu zgrade sjedišta Zajednice Talijana u Balama - kaštelu Soardo-Bembo.
Valja ovdje podsjetiti i da je nakon tog teksta novinarke Floriane Bulfon, u kojem je svoje optužbe iznijela bivša talijanska konzulica u Sloveniji do 2014. Maria Cristina Antonelli, Glas Istre razgovarao s Furijom Radiom koji je sve zanijekao, a Antonelli nazvao - ćatom.
Radin je krivicu svalio na konzulicu te na novinare i novinarke: za Bulfon i novinarku Glasa Istre je u komentaru na Facebooku napisao "Puca mi ona stvar za novianrku GI i Republike, kao i konzulicu", a novinaru Nacionala Dinu Geromelli je kazao: "Napravili ste konstrukciju u svojoj glavi. Toliko o Nacionalu koji je nekad bio ozbiljna novina i toliko o novinarskoj slobodi. Vama su nametnuli temu i vi ćete napisati ono što od vas traže. Može vas biti sram. To govori o vama kakva ste osoba".
No, kako piše Nacional, nakon prvotnog odbijanja čelnika Talijanske unije da komentiraju te navode, u studenom 2020., na zahtjev talijanskog ministarstva vanjskih poslova, Talijanska unija je u talijanski proračun morala vratiti više od 726 tisuća eura već dodijeljenog i dobivenog novca, a protiv istaknute članice TU-a Rosanne Bernè DORH je otvorio istragu.
Kaznena prijava državnom odvjetništvu
Kaznenu prijavu koja je u utorak, 19. srpnja, podnesena državnom odvetništvu u Rijeci, uputio je podnositelj koji želi ostati anoniman, ali su njegovi podaci poznati redakciji Nacionala. U prijavi se tvrdi kako "iz usporedbe podataka, koji su objavljeni i dostupni na internetskoj stranici Ministarstva financija RH,nedvojebno proizlaze razlike u iznosima koje uz računovodstvo temeljeno na računovodstvenim načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju pozicija, ne bi trebale proizlaziti, poštujući pri tome temeljna načela urednog knjigovodstva".
Dokumenti u kojima su pronađene informacije za potkrepu kaznene prijave su "podaci o izvršenim plaćanjima iz državnog proračuna Republike Hrvatske" Državne riznice i "Registar neprofitnih organizacija, podaci navedeni u 'Financijskim izvještajima', pod stavkom "Prihodi od donacija iz državnog proračuna".
Kao dodatne argumente za svoje tvrdnje, piše Nacional, podnositelj kaznene prijave dokumentu je priložio i "tabelu sa službenim podacima koji su objavljenji i dostupni za razdoblje 2012-2022". Podnositelj tvrdi da su "razlike dostigle zabrinjavajući iznos od 8.628123,00 kuna za 2021. godinu (država bilježi izvršena plaćanja iz državnog proračuna u iznosu od 17.709.000,00 kuna u korist Tlaijanske unije, dok ista bilježi prihode od donacija iz državnog proračuna u iznosu od 9.080.877,00 kuna)."
Podnositelj zaključuje: "Kako zbog svega navedenog smatram da postoji osnovana sumnja da su u djelovanju udruge Unione Italijana - Talijanske unija ostvarena bitna obilježja kaznenog djela - u najboljem slučaju, neistinita iskazivanja primljenih prihoda iz državnog proračuna i povrede obaveza vođenja knjigovodstva na zakonit način - predlažem da državno odvjetništvo poduzme sve zakonom predviđene radnje".
Iz tablice priložene u kaznenoj prijavi, piše Nacional, proizlazi da ukupna razlika u uplaćenim i potrošenim svotama novca TU-a iz državnog proračuna od 2015. iznosi gotovo 16 milijuna kuna, odnosno točno 15.956.273 kune. Po godinama ovako: 2015. manjak je bio 25 tisuća kuna.
Godinu kasnije, 2016.,1.185.814 kuna. Godine 2017., zanimljivo, zabilježen je višak od 640 tisuća kuna: prema tablici iz kaznene prijave, TU-u je iz državnog proračuna uplaćeno 3.205.000 kuna, a pod stavkom "Prihodi od donacija iz državnog proračuna" u "Financijskim izvještajima" TU-a navodi se kako je te godine utrošeno 3.845.00 kuna. Godinu nakon toga, 2018. ostvaren je dotad najveći minus, od 1.773.096 kuna. Godine 2019. on pada na 425 tisuća kuna, da bi 2020. narastao na čak 3.919.005 kuna, a u prošloj godini na više nego dvostruki iznos od toga: 8.628.123 kune.
"Gdje je novac koji proizlazi iz razlika? Kolika će biti razlika i gdje će završiti novac ove godine?" pitanja su koja postavlja podnositelj kaznene prijave.
Corva: Uredno poslujemo
Marin Corva je je za Nacional kratko komentirao kaznenu prijavu: "Talijanska unija djeluje sukladno svim zakonima, odredbama i pravilnicima RH. Djelujemo sukladno onome što nam nadležni organi daju kao smjernice. Sva sredstva koja smo dobili i od RH uredno koristimo i uredno šaljemo izvješća odgovarajućim organima. To je sve što imam reći. Drugo za sada ne bih komentirao. Mogu samo potvrditi da uredno poslujemo".
Nacional u okviru članka pod naslovom "Bivša šefica Zajednice Talijana u Balama odgovornost je htjela prebaciti na Plinija Cuccurina koji ju je prijavio", piše da je Državno odvjetništvo bivšu predsjednicu Zajednice Talijana u Balama Rosannu Bernè istraživalo zbog sumnje u više kaznenih djela, između ostalog zbog sumnje da nije vodila knjigovodstvo udruge, ni propisne poslovne knjige. Pod istragom je bio i njezin brat Enrico Berne, za kojeg DORH smatra da je bio sudionik u dijelu kaznenih djela tako da je, kako bi prikrio sestrino protupravno postupanje, izdavao fiktivne račune.
Ona je prije dvije godine za Nacional ovako objasnila pozadinu cijelog slučaja u koji je umještan i potpredsjednik Sabora Furio Radin:
"Svjesna sam da će sve što ću vam reći biti iskorišteno protiv mene, ali želim ispričati svoju istinu. Posljednjih dana objavljeno je desetak članaka o meni, ali vi ste jedini medij koji me kontaktirao". Za navode da je bratu besplatno dala na korištenje poslovni prostor unutar Zajednice Talijana, kazala je da nije bilo besplatno. Tvrtka njenog brata plaćala je tajnicu koju Zajednica Talijana u to mtrenutku nije bila u financijskom stanju zaposliti i koja je devedeset posto radnog vremena posvećivala administrativnim poslovima Zajednice Talijana. Iako je to u najmanju ruku neobično, ona je tvrdila da je to bio usmeni dogovor za koji su znali svi i koji je postignut između svih strana, među kojima su i Općina Bale, Zjednica Talijana, ali i Talijanska unija.
Kao primjer, navela je 2012. godinu, kada je sav novac za Zajednicu Talijana u Balama stigao tek u rujnu. "Od početka godine pa sve do rujna, netko je trebao plaćati vodu, struju, tajnicu, kao i sve aktivnosti, putovanja za članove Zajednice Talijana". Bernè je navela da je dio tih troškova dobronamjerno i u svojsrvu predujma plaćala tvrtka njezinog brata, plaćala je i vlastitim novcem, a novac mu je kasnije, kad su stigla sredstva, vraćen za što, tvrdi, posjeduje svu dokumentaciju koju je 2016. na kraju mandata predala Zajednici Talijana, Talijanskoj uniji i Općini Bale, ali te dokumente nitko od njih nije uzeo u obzir.
Prijava krenula od Plinija Cuccurina
Na optužbe da je novac uzimala direktno s računa Zajednice Talijana, a da za to ne postoje izvješća, bivša predsjednica Zajednice Talijana odgovorila je da sva izvješća postoje, ali da ona nisu predana.
"Ne bježim od odgovornosti. Konkretno, za dvije godine nisam predala poslovne knjige, to je moja greška. Ali imam dokumente koji objašnjavaju što se dogodilo i prije nego što su me prijavili".
Naime, piše piše Nacional, osim DORH-u, Rosanna Bernè je prijavljena USKOK-u. Od DORH-a je dobila pismenu obavijest o istrazi tijekom leta, a iz USKOK-a se još nitko nije javio. Prijavu Rosanne Berne je, barem službeno, sastavila njezina nasljednica Martina Poropat, čiju je kandidaturu bila predložila baš Rosanna Bernè.
- Prijava je krenula od Plinija Cuccurina, Martina Poropat je samo na nju stavila potpis", otkrila je Bernè Nacionalu te kazala da je Cuccurin htio poslovni prostor u palači Bembo za svoj Mon Perin, ali nisu htjeli sklopiti ugovor s Talijanskom unijom.