Milanović: Preuzimanje upravljačkih prava nad općim bolnicama je kriva metoda

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u petak je u Krapini za odluku Vlade, prema kojoj od 1. siječnja iduće godine upravljačka prava nad općim bolnicama preuzima država, rekao kako je to 'potpuno kriva metoda'  te da i dalje čeka da čuje argument ustavnosti takve odluke.

Predsjednik Milanović bio je gost na svečanoj sjednici Županijske skupštine Krapinsko-zagorske županije koja danas  slavi 30. obljetnicu osnutka, a  centralizacija bolnica bila je jedna od glavnih tema.

"Neću ovdje sad kritizirati i napadati svim sredstvima tu odluku, ali očekujem obrazloženje kao i svaki građanin, razumno i jasno obrazloženje zašto se županijama uzimaju upravljačka prava nad općim bolnicama. Apetit je bio veći, da se uzmu i specijalizirane bolnice pa se od toga odustalo”, rekao je Milanović.

Predsjednik je rekao da su najveće dugove stvorili klinički bolnički centri kojima upravlja država pa ga zato nitko ne može uvjeriti da će država preuzimanjem upravljačkih prava nad nekoliko županijskih bolnica riješiti problem financiranja zdravstvenog sustava.

"To je potpuno kriva metoda, prema tome ja i dalje čekam da čujem argument ustavnosti takve odluke”, naglasio je.

Govoreći o teritorijalnom ustroju, ponovio je da je  "od modela koji je netko nazvao modelom prvog predsjednika Franje Tuđmana, što je temporalno, prostorno i vremenski točno, prošlo 30 godina".

Neovisno o teritorijalnom ustroju  najštetnija je korupcija, može cvasti u visoko centraliziranom kao i u decentraliziranom sustavu

"Recimo da je na tome radio jedan mali broj ljudi u teškim vremenima, rješavajući jedno pitanje koje je toliko veliko, kompleksno, koje ima toliki kapacitet i energiju podjele u društvu, da smo ga vjerojatno na tako miran i jedva zabilježen način, bez potresa, mogli dobiti jedino u ratu, bez referenduma”, rekao je Milanović.

Dodao je da svi pričaju o ukidanju općina, ali ljudi to ne žele, već žele nove općine.

„Nema idealnog modela i nema idealne razine ni centralizacije, ni decentralizacije. Kako bi se reklo, jedna veličina ne vrijedi za sve, nije univerzalna, ili u duhu Europske unije: 'One size does not fit all', dakle, jedna veličina ne paše svima”, istaknuo je dodajući da su i visoko centralizirane i visoko decentralizirane države ostvarivale velike napretke.

"Jedna od najštetnijih stvari s kojima se mi suočavamo, neovisno o tome kakav je model i kakva je metrika, kakve su proporcije, je korupcija", naglasio je. Kako je dodao, ona može cvasti u visoko centraliziranom sustavu, jednako tako i u visoko decentraliziranom sustavu. "Sve je stvar tradicije, kulture, odgoja, provedbe zakona", ocijenio je.

Među ostalim, predsjednik je ponovio i da se Hrvatska u EU mora boriti za svaki euro.

„Kad kažemo da je Europska unija ta koja nam daje sve, svaka čast! Međutim stope rasta u Hrvatskoj zadnjih 10 godina koliko jesmo u EU, ili ako hoćete 15, kad je počela ta ozbiljna faza pregovora i aklimatizacije i prilagodbe, su pristojne. Bi li bilo manje da nismo u EU, pitanje je. Možda bi bila ista, možda ne bi bila identična. Nikakva se tu revolucionarna promjena nije dogodila”, rekao je Milanović. Ocijenio je da je Hrvatska napredovala, a Zagorje "i više nego druge sredine."

O centralizaciji općih bolnica govorio je i krapinsko-zagorski župan Željko Kolar  koji je istaknuo da županija mnogo ulaže u zdravstveni sustav.

„Zbog toga još uvijek s grčem razmišljam o odluci Vlade da upravljačka prava nad Općom bolnicom Zabok preuzme ministarstvo jer smatram da u ovom trenutku nijedna centralizacija nije dobra i da ćemo mi u dobro uređenom sustavu, financijski održivom, bolje upravljati svojom bolnicom nego što će to raditi ministarstvo”, naglasio je.

 Govoreći o tri desetljeća županije, Kolar je istaknuo da je baš najveća investicija bila izgradnja Opće bolnice Zabok i bolnice hrvatskih veterana koja je, prema Kolarovim riječima, praktički do prošle godine bila jedina novoizgrađena bolnica u samostalnoj Hrvatskoj.

Istaknuo je i  važnost autoceste Zagreb-Macelj i da je Macelj postao najveći granični prijelaz u  Hrvatskoj – s više od 11 milijuna putnika . Zbog toga je izuzetno bitna i ta sigurnost koju ima Krapinsko-zagorska županija”, rekao je i dodao da svi investitori koji dolaze u županiju traže informacije upravo o sigurnosti.

 Svečanoj sjednici nazočili su i drugi uzvanici; primorsko-goranski župan Zlatko Komadina,  državni tajnik iz Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek kao izaslanik premijera Plenkovića te uime okupljenih gradonačelnika i načelnika općina Zoran Gregurović, gradonačelnik Krapine.