Politika i društvo

PULA DOMAĆIN 6. ISELJENIČKOG KONGRESA

Mladen Vedriš: "Hrvatska se nalazi u demografskoj klopci jer zemlju napuštaju mladi ljudi u naponu snage"

Glavni razlozi odlaska nisu ekonomske prirode već opće društveni kontekst, naglasio je Vedriš rezultate svog istraživanja. Pa tako ispitanici ističu uređenost država u koje se iseljavaju i njihov prosperitet, a kao razloge za iseljavanje navode neogranizanu i loše vođenu državu, nesposobne političare, beznađe, zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi, nepotizam, izostanak potrebnih promjena, ali i pravnu nesigurnost, loše uvjete rada i nekorektne poslodavce


 
4 min
Borka Petrović ⒸFOTO: Manuel Angelini

Glavni razlozi odlaska nisu ekonomske prirode već opće društveni kontekst, naglasio je Vedriš rezultate svog istraživanja. Pa tako ispitanici ističu uređenost država u koje se iseljavaju i njihov prosperitet, a kao razloge za iseljavanje navode neogranizanu i loše vođenu državu, nesposobne političare, beznađe, zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi, nepotizam, izostanak potrebnih promjena, ali i pravnu nesigurnost, loše uvjete rada i nekorektne poslodavce

U Puli je danas, na Fakultetu ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković, svečano otvoren šesti po redu Hrvatski iseljenički kongres.

Na svečanosti otvorenja prisustvovali su mons. Ivan Štironja, biskup Porečke i pulske biskupije, Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva, dr. sc. Marin Sopta, predsjednik Programskog odbora HIK-a, prof. dr. sc. Lina Pliško, dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Puli, Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te mnogi drugi ugledni gosti iz Hrvatske i inozemstva. Dobrodošlicu im je, u ime domaćina, poželio pulski gradonačelnik Filip Zoričić.

Podsjetimo, 6. Hrvatski iseljenički kongres održava se u Puli, u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništava, do 30. lipnja na temu "Hrvatski iseljenici – potencijal za budućnost Hrvatske".

Na kongresu će više od 150 sudionika govoriti o različitim temama bitnima za odnose između domovine i hrvatskih iseljenika, a fokus je na pitanju kako stvoriti poduzetničku atmosferu u Hrvatskoj kako bi se privukao što veći broj iseljenika da investiraju u Hrvatsku.

Biskup Ivan Štironja u uvodnom je dijelu naglasio važnost "velike hrvatske obitelji" napominjući da je svaki čovjek važan i ima svoju ulogu u Božjim očima.

- Uvjeren sam da ima onih koji maštaju o svom povratku. Raste broj Hrvata koji bi se voljeli vratiti i prilika je to koju moramo iskoristiti u ovim izazovnim vremenima. Svaki je čovjek važan, a posebice mladi, školovani ljudi, mlade obitelji koji mogu puno pridonijeti društvu i vjerujem da će se sve učiniti za one koji se žele vratiti, kazao je monsinjor Štironja.

Demografija kao nadstranačko pitanje

Ministar novoosnovanog ministarstva demografija i useljeništva Ivan Šipić istaknuo je u svom govoru kako je demografija nadstranačko i nadpolitičko pitanje i nitko je ne smije svojatati.

- Naša je realnost sve manje mladih obitelji, sve manje djece. Možemo mi graditi mostove, ceste, možemo podizati školske i vrtićke zgrade, graditi igrališta, no pitanje je tko će ih polaziti, tko će se na njima igrati.

Pred ministarstvom je velika čast, ali i veliki izazov, moramo staviti na stol koji su sve to parametri koji koče povratak naših iseljenika u domovinu i pokušati to riješiti, a ja obećajem da ću dati sve od sebe da se to i učini, naglasio je Šipić.

Prvo predavanje na kongresu održao je ekonomski analitičar Mladen Vedriš koji je pokušao dati odgovore na pitanje odlaze li novi iseljenici na privremeni rad ili se trajno iseljavaju.

Naveo je tako kako se od 1998. do 2022. iz Hrvatske iselilo čak 226 tisuća stanovnika, a u posljednjem desetljeću otišlo je čak 18 posto radno aktivnog stanovništva.

Navodeći da se Hrvatska nalazi u demografskoj klopci jer zemlju napuštaju mladi ljudi u naponu snage i bez njih gubimo korak u ekonomskom pogledu, istaknuo je da podaci pokazuju da se od 2013. d 2017. godine najviše ljudi iselilo u Njemačku, Irsku, Belgiju.

Glavni razlozi nisu ekonomske prirode već opće društveni kontekst, naglasio je. Pa tako ispitanici ističu uređenost država u koje se iseljavaju i njihov prosperitet. Kao razloge za iseljavanje navode neogranizanu i loše vođenu državu, nesposobne političare, beznađe, zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi, nepotizam, izostanak potrebnih promjena, ali i pravnu nesigurnost, loše uvjete rada, nekorektne poslodavce.

Ljudi odlaze radi frustriranosti

- Dominantna crta odlaska je frustriranost stoga je simptomatična izjava jednog ispitanika da želi "žvijeti, a ne samo preživljavati" što mu trenutno Hrvatska samo nudi, kazao je Vedriš.

- Vidljivo je da čak 86 posto ispitanika u novim zemljama odmah uklopilo u radne procese, a posebno je zanimljiv podatak da se njih više od 50 posto zaposlilo u struci, naglasio je Vedriš dodajući da se najveći dio njih ne misli trajno vratiti u domovinu u blisko vrijeme, ali mnogi ovdje kupuju nekretnine.

- To su vam ti kupljeni, a zatvoreni stanovi, posebice duž obale, kazao je.

Demografskom slomu, naglasio je, kumuje i činjenica što se uz sve jača iseljavanja rađa sve manje djece pa je tako lani rođeno samo 32 tisuća djece, najmanje u povijesti Hrvatske. Stoga je, kako je zaključio, pitanje svih pitanja "Kako vratiti Hrvate" dodajući da odgovor na njega moramo pronaći hitno jer smo u 30 godina izgubili pola milijuna djece i mladih do 19 godina!


Nastavite čitati

Pula
 

Osnovna škola Vidikovac dobit će moderno opremljenu knjižnicu

Nakon povratka s prvog dijela zimskih praznika, učenici i djelatnici Osnovne škole Vidikovac moći će u novoobnovljenoj knjižnici nastaviti provoditi svoje redovne aktivnosti * Ovo je druga značajna investicija ove godine u Osnovnu školu Vidikovac: od ovoga ljeta, uz Osnovnu školu Kaštanjer, opremljena je pomagalima za rad i kretanje slabovidnih i slijepih učenika

Pula
 

Upriličen prijem za jedriličarku Petru Klibu, pobjednicu u ženskoj konkurenciji na 56. regati Barcolana

Posebno se ističe sudjelovanje Petre Klibe na na regati sa ženskom posadom kao co-skipper na North Atlantic Challenge-u 2007. godine kada je u 21 dan preplovila Atlanski ocean iz američkog Newporta do njemačkog Hamburga. Pobijedila je 2020. godine na Barcolani by Night kao kormilarka broda Lero, dok je 2023. i 2024. godine s brodom Myway osvojila nagradu “Rosa nei venti” za najbržu žensku ekipu na Barcolani * Zaslužujete najveća i najvažnija sportska priznanja u Republici Hrvatskoj. Toliko ste značajni za hrvatsko jedrenje, a istovremeno toliko skromni da su Vam svi ovi uspjesi postali uobičajeni. Grad Pula želi valorizirati ovaj predivan sport i istaknuti Vas kao uzor“, poručio je zamjenik gradonačelnika Bruno Cergnul

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.