ideja stara deset godina
Most traži referendum o zastupnicima nacionalnih manjina: ne bi imali pravo odlučivanja o formiranju vlada i donošenju proračuna
"Svjesni smo da je proces formiranja vlade nakon izbora iznimno politiziran, naročito zbog potencijalnog sudjelovanja zastupnika nacionalnih manjina u formiranju vlade i parlamentarne većine. Drugo, činjenica da zastupnici nacionalnih manjina čine taj presudni jezičac na vagi koji odlučuje tko će činiti većinu, nije dobra ni za njih same", kazao je Mostov kandidat na zadnjim izborima Robert Podolnjak
"Svjesni smo da je proces formiranja vlade nakon izbora iznimno politiziran, naročito zbog potencijalnog sudjelovanja zastupnika nacionalnih manjina u formiranju vlade i parlamentarne većine. Drugo, činjenica da zastupnici nacionalnih manjina čine taj presudni jezičac na vagi koji odlučuje tko će činiti većinu, nije dobra ni za njih same", kazao je Mostov kandidat na zadnjim izborima Robert Podolnjak
Most je u četvrtak predložio raspisivanje ustavotvornog referenduma prema kojem zastupnici nacionalnih manjina više ne bi mogli glasati o imenovanju vlade i donošenju proračuna, ali bi zauzvrat dobili pravo veta na zakone koji se tiču pripadnika manjina.
"U tom prijedlogu, zastupnici nacionalnih manjina ne bi imali pravo odlučivanja o formiranju vlada i o donošenju proračuna. Zauzvrat bi zastupnici manjina, kao grupacija, imali pravo veta na sve zakone koji se odnose na prava nacionalnih manjina. Dakle, većina zastupnika manjina imala bi pravo na suspenzivni veto na tu vrstu zakona za koje se posebno zainteresirani. Veto zastupnika manjina Hrvatski bi sabor mogao preglasati isključivo tročetvrtinskom većinom svih zastupnika" rekao je na konferenciji za medije Mostov kandidat na zadnjim izborima Robert Podolnjak.
Riječ je o prijedlogu starom deset godina koji je proizašao iz radne skupine bivšeg predsjednika Ive Josipovića, u čijem su radu sudjelovali profesori ustavnog prava sa svih pravnih fakulteta u Hrvatskoj, uključujući i Podolnjaka.
O reguliranju statusa zastupnika nacionalnih manjina na način na koji je to predloženo, odlučivali bi građani na ustavotvornom referendumu kojeg bi raspisao Hrvatski sabor.
"Svjesni smo da je proces formiranja vlade nakon izbora iznimno politiziran, naročito zbog potencijalnog sudjelovanja zastupnika nacionalnih manjina u formiranju vlade i parlamentarne većine. Drugo, činjenica da zastupnici nacionalnih manjina čine taj presudni jezičac na vagi koji odlučuje tko će činiti većinu, nije dobra ni za njih same", kazao je Podolnjak.
Hrvatska treba razmotriti alternativne modele manjinskog predstavništva, poručuju iz Mosta, s obzirom da je kandidatima u 12. izbornoj jedinici potrebno značajno manje glasova za izbor nego kandidatima u prvih 10 jedinica. Što se tiče Ustavnog suda, on se u proces raspisivanja referenduma ne bi niti trebao uključiti, jer zastupnici nacionalnih manjina nemaju ustavni, već zakonski temelj.
"Nije riječ o građanskoj inicijativi, gdje postoji odredba prema kojoj se Hrvatski sabor može obrati Ustavnom sudu sa zahtjevom za ocjenom ustavnosti predloženog pitanja. Takva procedura nije propisana kad Sabor raspisuje referendum. Hoće li se Ustavni sud samoinicijativno uključiti, ne znamo. No, oni uvijek sebi zadržavaju pravo da nastupe aktivistički u nekim situacijama i da daje određena priopćenja", napomenuo je Podolnjak.
Most je zainteresiran za stvaranje antikorupcijske većine u Hrvatskom saboru prije nego se raspišu novi izbori, kazao je predsjednik stranke Božo Petrov, pod uvjetom da ta većina donese nekoliko važnih zakona koji idu u korist građana. među kojim su promjene izbornog zakona. Uz to, pozvao je Domovinski pokret da podrži njihov prijedlog s obzirom da su im upravo zastupnici srpske nacionalni manjine glavna prepreka u pregovorima s HDZ-om.
"Kada ljudi presude na referendumu da ne žele da manjine formiraju vladu i da glasaju državnom proračunu, onda će sve postati jasno. Onda će su u konačnici morati izjasniti i DP i HDZ", kazao je Petrov.