Motovun se prvi puta spominje 804. godine u Rižanskom placitu. Nema dokaza o prapovijesnoj gradini na brdu

Motovun se prvi puta spominje 804. godine u Rižanskom placitu. Tijekom vremena u srednjemu će se i kasnije u novome vijeku prometnuti u jedno od važnijih i upečatljivijih utvrđenih naselja u Istri, posebno u njezinu središnjemu dijelu. Do danas će to naselje zadržati kontinuitet. Ta velika obljetnica razlog je i povod održavanja znanstvenoga skupa u Motovunu 11. svibnja 2024.  naslovljenoga „Motovun – nastanak grada i srednjovjekovne općine. O 1220. obljetnici prvoga spomena Motovuna“.

Ono što odmah privlači pažnju je da skup nije opći ili tematski širok, nego da se tematski koncentrira na razdoblje od kasne antike do otprilike 1000. godine, reklo bi se na formativno razdoblje ovdašnjega tvrdlja, njegovih zidina, ali i općinske organizacije. I tema je samo Motovun te njegova uistinu neposredna okolica obuhvaćena granicama današnje Općine Motovun.

Trećina izlaganja na skupu posvećena je jednome od ključnih događaja povezanih s motovunskom pravnom poviješću – Rižanskim placitom, u kojemu se grad uostalom i prvi put spominje. Sva izlaganja o njemu predstavili su pravnici. To se pokazuje opravdanim jer je Rižanski placit prvenstveno pravni akt, odnosno isprava s normativnim (regulacijskim) sadržajem, a tek zatim i u kudikamo manjoj mjeri svjedočanstvo o povijesti i prošlosti. Do sada je premalo prostora bilo posvećeno baš pravnome pristupu toj ispravi i njezinoj regulacijskoj osnovici, što je jedino logično i znanstveno održivo s obzirom da je riječ o pravnom aktu, dok se većina propitivanja provodila povjesničarskim pristupom.

Tu temu su na ovome skupu obradili profesori prava specijalizirani za opću i nacionalnu pravnu povijest te epohe, središnjim izlaganjem prof. dr. sc. Anamari Petranović s Pravnog fakulteta u Rijeci s izlaganjem „Iz javnopravne i privatnopravne riznice Rižanskog placita“, zatim prof. dr. sc. Željko Bartulović također s Pravnog fakulteta u Rijeci s izlaganjem „Vlasništvo zemljištâ u Rižanskom placitu iz 804. godine“ te naposljetku prof. dr. sc. Zrinka Erent-Sunko i doc. dr. sc. Miran Marelja s izlaganjem „Rižanski placit i prvi spomen Motovuna u kontekstu razvoja franačkog javnog prava u doba Karla Velikog“.

Prof. dr. sc. Ivan Milotić s Pravnoga fakulteta u Zagrebu iscrpno je analizirao prijelaz kasne antike u srednji vijek, kasnoantička, bizantska i avarska naselja pod motovunskim brijegom te benediktinske opatije
franačke datacije. Propitujući o objektivnim vremenskim okvirima formiranja naselja na motovunskom brijegu ustvrdio je da je riječ o mnogo kasnijemu vremenu nego se uobičajeno misli iznijevši tvrdnje o kasnom VII. ili više o VIII. stoljeću.

Prepoznatljivi su biljeg Motovuna njegove fortifikacije, kojima je bilo posvećeno drugo središnje izlaganje na skupu koje je iznio Michele Benčić, mag. hist. U izlaganju naslovljenom „Nastanak zidina, nastanak grada: oblikovanje Motovunskih fortifikacija kroz vrijeme“ doveo je u svezu status Motovuna sustav obrane kroz vrijeme, dakle, od najranijeg postojanja Motovuna pa do vrhunca fortifikacija. S obzirom na to da su podatci o fortifikacijama za starija razdoblja oskudna, u prvoj fazi iscrpnije se obradilo geografski položaj i reljef kao fortifikacijske elemente koji su uopće omogućili trajno naseljavanje i utvrđivanje te su kao takvi doslovno i figurativno temelj nastanka Motovuna. Drugi izlaganja sastojao se u pregledu nastanka fortifikacija s njihovom detaljnom analizom.

Posljednje izlaganje na skupu iznio je profesor Livio Prodan, počasni građanin Općine Motovun, i zasigurno najbolji poznavatelj Motovunsštine, naslovivši ga „Sveti Spas iznad Kaldira“. Tematski okvir njegova izlaganja orijentirao se na bizantsku i langobardsku te dijecezansku odrednicu naselja Sveti Spas smještenoga na istoimenoj uzvisini, inače najvišoj točki u Općini Motovun.

Naglasak je njegova izlaganja na ispravi koja spominje to naselje 1017. godine i jednu specifičnu društvenu skupinu – arimane – kao tipičan izdanak langobardske društveno-pravne stratifikacije.

Drugi dio znanstvenoga skupa sastojao se u otvorenoj, javnoj i pluralističkoj raspravi o urbanističkom izgledu Motovuna na dvije kritične godine – 1508. i 1615. – radi izrade rekonstrukcije gradskog rastera. Naime 1508. godina je posljednja godina koju spominje Motovunski statut i iz koje potječe posljednje pravno uređenje statutarne provenijencije, dok je 1615. godina vrijeme kada je izgrađena sadašnja župna crkva i kada je središnji dio Motovuna poprimio stabilan raster gradskih ulica. Svaki dionik rasprave stupio je pred pametnu ploču i na njoj je imao priliku argumentirano intervenirati u predloženu rekonstrukciju gradskoga rastera dodajući, mijenjajući, brišući i drugačije intervenirajući u predloženi idealni crtež grada.

Svi doprinosi raspravi dokumentirani su te će na temelju njih posebno povjerenstvo provoditi analize i studije kako bi se rekonstrukcija u najvećoj mjeri približila objektivnoj stvarnosti.

Općina Motovun već više od desetljeća neprekidno ulaže snažne napore u studij svih odrednica i čimbenika koji su izgrađivali Motovun i njegov svekoliki identitet (pravnih, povijesnih, kanonskih, crkvenih, kulturoloških, demografskih, umjetničkih, muzikoloških, ampelografskih i enoloških i dr.).

Organizatori skupa su Općina Motovun, Turistička zajednica Općine Motovun, Državni arhiv u Pazinu, Udruga fotografa Fotovun i Josip Turčinović zajedno s Pravnopovijesnim povjerenstvom Općine Motovun.