Nedjelja dan odmora, a za one koji rade treba biti adekvatno plaćena

Reguliranjem rada nedjeljom želi se omogućiti pravo na nedjelju kao dan odmora, postići ravnoteža privatnog i poslovnog života, a propisivanjem minimalnog povećanja plaće, da oni koji rade nedjeljom budu adekvatno plaćeni, rekli su u Saboru ministri gospodarstva i rada.

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Davor Filipović predstavljajući danas saborskim zastupnicima prijedlog izmjena Zakona o trgovini naglasio je kako je nedjelja prema hrvatskoj tradiciji i običajima dan tjednog odmora, a i najnovije istraživanje na 1000 ispitanika pokazuje da dvije trećine hrvatskih građana podržava regulaciju rada nedjeljom.

Zakonskim izmjenama nedjelja će biti u pravilu neradna, s tim da će trgovci moći odabrati 16 radnih nedjelja u godini, čime se uvažava činjenica da je hrvatsko gospodarstvo orijentirano na turizam. Definirane su i brojne iznimke u radu nedjeljom, tj. prodavaonice koje će moći raditi i na taj dan.

„Ovo je dobar balans i ne mislim da će doći do ikakvog pada profitabilnosti jer će se odlasci ljudi u šoping prebaciti na druge dane. Ne očekujem da će tu biti problema, a ljudi koji sada rade nedjeljom moći će to vrijeme provesti s obitelji”, rekao je ministar Filipović.

Na razini EU-a gotovo pola zemalja ima reguliran rad nedjeljom, primjerice Belgija, Španjolska, Austrija, Njemačka, Francuska... i tamo to funkcionira sasvim dobro, dodao je ministar gospodarstva.

Na zabrinutost Marijane Puljak (Centra) da će se 'promet prebaciti na benzinske pumpe koje će moći raditi nedjeljom', Filipović ističe kako ni tu ne očekuje probleme jer je jasno popisano što one mogu prodavati.

Da je riječ o dobrom balansu drži Branko Bačić (HDZ) koji vjeruje da će ovaj put zakon proći na Ustavnom sudu. Smatra kako do drugog saborskog čitanja treba omogućiti i da rad blagdanom bude uređen zakonom.

Iako nije oduševljen zakonom Dario Hrebak (HSLS) ocijenio je dobrim što se nije išlo na apsolutnu zabranu rada nedjeljom.

"Bilo dobro da radnici mogu sami izabrati žele li raditi nedjeljom"

Marin Miletić (Most) pozdravlja nedjelju kao neradni dan, no drži kako bi bilo dobro da radnici mogu sami izabrati žele li raditi nedjeljom. Zaposlenicima bi trebalo prepustiti odluku, ne smije im se nametati ni 16 radnih niti 36 neradnih nedjelja.

Dalija Orešković (Centar) međutim, napominje da u tezama o katoličkim vrijednostima i zabrani rada nedjeljom vidi dodvoravanje crkvi. „Uoči božićnih blagdana biti će puno pohvala s oltara u propovijedima”, ustvrdila je. 

Marijana Puljak (Centar) drži pak da je najbolje odluku prepustiti poslodavcima, s tim da rad nedjeljom moraju platiti više i osigurati radniku slobodan dan za odmor

Ne bi trebalo ograničavati rad nedjeljom već radnike adekvatno platiti, smatra  Anka Mrak Taritaš (Glas).

Piletić: Rad nedjeljom mora se platiti 50 posto više svim radnicima

Upravo se izmjenama Zakona o radu po prvi puta propisuje da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više, istaknuo je tijekom saborske rasprave ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Marin Piletić.

To se odnosi na sve radnike - i u privatnom  i u državnom i javnom sektoru. Rad nedjeljom sada se prosječno plaća 37 posto više, kazao je Piletić.

Izmjenama se također sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno, uređuje rad na izdvojenom mjestu, dodatni rad za drugog poslodavca , rad preko digitalnih platformi, propisuje ugovaranje plaće u bruto iznosu, dodao je.

SDP-ovci najviše kritika na izmjene ZOR-a 

Najviše kritika na izmjene ZOR-a imali su SDP-ovi zastupnici, navodeći da se maksimalni rok rada na određeno vrijeme treba skratiti na jednu godinu, te propisati minimalna satnica i za rad blagdanima, noćni i smjenski rad, za prekovremene sate i uvjete otežanog rada.

„Pravite nas ludima”, rekla je Sabina Glasovac (SDP) ministru rada Piletiću.

No, ministar je pojasnio da se uvećanje tih dodataka na plaću definiraju kolektivnim ugovorima. Naglasio je i kako se  sva povećanja za prekovremeni rad, noćni, u otežanim uvjetima ne smiju obračunati na iznos niži o utvrđene minimalne plaće.

Dodao je i kako je ovo tek prva faza reforme radnog zakonodavstva.

Ministar rada otklonio je također oporbene kritike da se izmjenama ZOR-a radi korak nazad, ističući da se njima Zakon dodatno usaglašava s europskim standardima.

Oporba je prigovorila i na objedinjenu raspravu o zakonskim prijedlozima, a Mrak Taritaš (Glas) zaključila je da je to 'kao da se objedine grudnjaci, svinjske polovice i drva za ogrjev'.

Zaposlenicima bi trebalo prepustiti odluku, ne smije im se nametati ni 16 radnih niti 36 neradnih nedjelja, kazao je Marin Miletić (Most) raspravljajući o Vladinu prijedlogu da nedjelja, u pravilu, bude neradna, a trgovci mogu odabrati kojih će 16 nedjelja raditi.

S obzirom na krizu, smatra Miletić, ne treba brinuti hoće li biti dovoljno onih koji će htjeti raditi nedjeljom. Bit će ih, ističe.

Marijana Puljak (Centar) drži pak da je najbolje odluku prepustiti poslodavcima, s tim da rad nedjeljom moraju platiti više i osigurati radniku slobodan dan za odmor.

Pita se i zašto slobodnu nedjelju ograničiti samo na trgovinu, zar obitelj nemaju i konobari, kuhari, zaposleni u turizmu?

Most, Centar i Glas slažu se da rad nedjeljom mora biti više plaćen, što predlaže i Vlada.

Klub HDZ-a podržava Vladin prijedlog, a Marijana Petir navodi kako je to „pozitivan korak prema pronalasku trajnog rješenja“.

Ustvrdila je kako je očigledno da rad nedjeljom pogoduje velikim trgovačkim lancima, često u stranom vlasništvu, koji u matičnim državama ne rade nedjeljom.

Petir: Radnika u trgovini nedostaje kao suhog zlata

Male, nespecijalizirane trgovine ne mogu se nositi s rastućom konkurencijom velikih trgovačkih lanaca, pa zatvaraju svoja vrata, kazala je.

Kao neosnovane odbacuje tvrdnje da će slobodna nedjelja dovesti do otpuštanja radnika i negativno djelovati na gospodarstvo.

Po podacima Porezne uprave, promet u trgovinama na malo najveći je petkom i subotom, a u trgovačkim lancima subotom, ne nedjeljom, kaže Petir i dodaje kako u trgovini "radnika nedostaje kao suhog zlata".

Marin Miletić za izmjene Zakona o radu (ZOR) kaže da su „korak naprijed“, no zamjera da se odredbe o radu na određeno vrijeme ne primjenjuju na agencijski rad, načelo nedostupnosti radnika nakon radnog vremena može se isključiti kolektivnim ugovorom itd.

Anka Mrak Taritaš (Glas) zauzima se da rad nedjeljom bude odgovarajuće plaćen jer će e time urediti to pitanje, a neki poslodavci nakon toga više neće htjeti raditi nedjeljom.

Ocijenila je kako će mogućnost rada na izdvojenom mjestu do osme godine djetetova života i pravo na pet neplaćenih dana za skrb o članu obitelji primarno koristiti žene. Zbog toga će dobiti manju plaću, a u konačnici i mirovinu, upozorila je.

Sabor objedinjeno raspravlja o izmjenama zakona o radu, trgovini i sprječavanju rada na crno, pa svaki klub ima pravo govoriti 20 umjesto uobičajenih 10 minuta, što je usporilo raspravu.