NEGDJE JE BRŽE IĆI KONJIMA Brzi vlak ili parna lokomotiva iz 1829.? Iz Vodnjana do Zagreba treba osam sati, još uvijek preko Slovenije

Željeznički sustav u Hrvatskoj je zastario, spor, neprofitabilan i postaje sve gori kako prolazi vrijeme, a u prošlosti je putovanje vlakom među gradovima Hrvatske bilo brže nego danas, piše danas Index i navodi da se unatoč tome u HŽ godišnje slijevaju veliki novci iz trošarina i općeg državnog proračuna, dok infrastruktura propada, putnika je sve manje, a putovanja su sve duža.

Golema finanacijska sredstva

Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima željezničke mreže je 160 km/h, ali u stvarnosti su brzine puno manje. Na nekim dijelovima vlakovi iz sigurnosnih razloga toliko uspore da bilo brže putovati konjima.

Index piše da je prema priznanju samog Sindikata infrastrukture Hrvatskih željeznica, prosječna brzina hrvatskih vlakova jedva je nešto veća od maksimalne brzine parne lokomotive Rocket Roberta Stephensona iz 1829., koja je na željezničkoj pruzi Liverpool - Manchester dostizala brzinu od 48 km/h.

Hrvatska željeznička mreža sastoji se od 2617 kilometara pruga, na njima se nalazi 546 kolodvora i stajališta. Zadnjih godina se najavljuju velika ulaganja u željeznice, uglavnom uz pomoć novca EU, a ako je suditi po trenutnim rezultatima brzine vlakova, za popravak derutne mreže će trebati golema financijska sredstva.

Sve prodati u staro željezo

Usporedba brzine vlakova u Hrvatskoj s drugim državama EU je u najmanju ruku šokantna. Ne samo da dovodi u pitanje svrhovitost ogromnih novaca koje hrvatski porezni obveznici plaćaju da bi održavali raspadajuću željezničku mrežu, nego je i legitimno postaviti pitanje bi li bilo isplativije sve prodati u staro željezo nego trošiti tolike novce na katastrofalan sustav, piše Index.

Indexov novinar je za usporebnu koristio internetsku stranicu Chronotrains, koja je rađena na temelju podataka nacionalnog željezničkog prijevoznika Njemačke Deutsche Bahna, pa je tako došao do podatka da se iz Zagreba do Rijeke vlakom stiže za 5 sati. To je oko 130 kilometara zračne udaljenosti, ili 165 km cestom.

Pet sati je jedva dovoljno za putovanje iz Zagreba u Osijek, vjerojatno samo u idealnim uvjetima. Ako pak netko planira putovati u Split, 5 sati će biti dovoljno tek do Knina ili Drniša. Do Splita treba sedam sat.

Iz Istre prvo Ljubljana pa Zagreb

Brže se dolazi do Budimpešte, za sedam sati, nego do Splita. Osam sati je potrebno za putovanje u Veneciju (tri sata sporije nego automobilom), i Beč (4 sata sporije). Pet sati je dovoljno za putovati do Klagenfurta i Graza u Austriji, Trsta u Italiji i većine gradova u jugozapadnoj Mađarskoj.

Iz Osijeka nema ni teoretske šanse da se vlakom u Rijeku dođe za osam sati.

Iz Vodnjana na jugu Istre se u pet sati ne može otputovati dalje od Rijeke. Poražavajuće je ne samo da do Zagreba treba osam sati putovanja, nego i da je to moguće napraviti samo preko željezničke mreže u Sloveniji, a ako bi se krenulo isključivo kroz Hrvatsku, stiglo bi se maksimalno do Ogulina u osam sati.  

Vlakom je iz Vodnjana najbliži glavni grad neke države Ljubljana, a sigurnije je da će četiri sata putovanja biti dovoljna za stići u Trst nego u Rijeku. Putovati do Siska je nemoguće u osam sati, ali je zato dostižna Verona u Italiji.