Otkad je krenula nova plinska afera, Vladini dužnosnici, uključujući i premijera Andreja Plenkovića, ustrajno ponavljaju varijacije istog argumenta: zahvaljujući intervenciji Vlade, ne samo da su građani zaštićeni od enormnih cijena plina, koje su u to vrijeme bile na tržištu, nego je i osigurana opskrba za oko 120 tisuća onih kojima je prijetilo da tijekom zime ostanu bez plina. O posljedicama za Hrvatsku na razini europske unije danas ta Telegram piše Irena Frlan Gašparović.
Vladina Uredba, kojom je Ini naloženo da sav prirodni plin proizveden u Hrvatskoj prodaje HEP-u po reguliranoj cijeni, nakon stabilizacije tržišta i dalje je ostala na snazi, zbog čega su nastali viškovi koji su na kraju prodavani po bagatelnim cijenama. Kada je izbio skandal, Vlada je uredbu prije tjedan dana konačno izmijenila o čemu će ovih dana izvijestiti i Europsku komisiju.
Službena opomena
Europska komisija je , zbog uredbe kojom je de facto ograničen izvoz plina, u Zagreb slala dopise, tražeći od Vlade da detaljno obrazloži i opravda svoju odluku. Dok je HEP plin prodavao po ekstremno diskontnim cijenama, Vladini resori bavili su se pisanjem odgovora na Komisijinu službenu opomenu koja je nadležnim ministarstvima stigla u travnju.
Pozivajući se na desetak članaka europskih direktiva, uredbi i temeljnog ugovora o funkcioniranju EU-a, briselska administracija je u opširnom i detaljno obrazloženom dopisu ustvari dovela u pitanje utemeljenost Vladinih argumenata, posebno onaj o sigurnosti opskrbe. Vlada, ukratko, nije uspjela uvjeriti briselsku administraciju da su njezine mjere proporcionalne, nužne i opravdane, niti da su donesene u skladu s pravilima EU-a.
Osiguranje plina za više od 120 tisuća građana – o čemu slušamo i ovih dana – bio je, kako se iščitava iz briselskog pisma, jedan od ključnih argumenata hrvatske strane kada su početkom godine pokušali uvjeriti Komisiju da su plinske mjere sasvim u redu. No, Komisija na nekoliko mjesta dovodi u pitanje argument o sigurnosti opskrbe, prije svega navodeći da se zaštita potrošača u tom smislu može postići drugim, manje restriktivnim mjerama.
Neuvjerljivi argumenti i apsurdna opravdanja Vlade RH nisu prošlu u Bruxellesu: Komisija tvrdi da hrvatska strana nije dostatno obrazložila zašto sigurnost opskrbe nije dovoljno zajamčena postojećim EU pravilima i zašto bi bilo primjereno ili potrebno de facto ograničavati izvoz da bi se osigurala opskrba.
Kada se donosi tako restriktivna mjera koja utječe na zajedničko europsko tržište Bruxellesu se moraju poslati detaljni dokazi i analize. Vlada to, po svemu sudeći, nije učinila – barem ne tako da bi EU administracija bila zadovoljna.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.