"Pitam se bi li Zoran Milanović mogao postati predsjednik svoje zemlje s takvom retorikom devedesetih godina dok se Hrvatska borila da sačuva svoju državnost? Bi li njegovi glasači pristali zatvoriti oči pred okupacijom dijela svoje zemlje? Sumnjam", napisao je Nikolenko
"Pitam se bi li Zoran Milanović mogao postati predsjednik svoje zemlje s takvom retorikom devedesetih godina dok se Hrvatska borila da sačuva svoju državnost? Bi li njegovi glasači pristali zatvoriti oči pred okupacijom dijela svoje zemlje? Sumnjam", napisao je Nikolenko
Izjavom da Krim više nikada neće biti Ukrajina, hrvatski predsjednik Zoran Milanović doveo je u pitanje teritorijalni integritet Ukrajine i to smatramo neprihvatljivim, napisao je na u utorak na Facebooku glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko.
"Pitam se bi li Zoran Milanović mogao postati predsjednik svoje zemlje s takvom retorikom devedesetih godina dok se Hrvatska borila da sačuva svoju državnost? Bi li njegovi glasači pristali zatvoriti oči pred okupacijom dijela svoje zemlje? Sumnjam", napisao je Nikolenko.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović izjavio je jučer u Petrinji da "Krim više nikada neće biti Ukrajina", aludirajući da je međunarodna zajednica već napravila takav presedan s Kosovom.
Rusija je anektirala Krim 2014. godine.
Nikolenko je u svom postu podsjetio da je "Hrvatska zbog vanjske agresije mogla izgubiti trećinu svojeg teritorija".
"Ipak, zahvaljujući herojskoj borbi Hrvati su uspjeli zaštititi neovisnost svoje države".
"Smatramo neprihvatljivim izjave predsjednika Hrvatske, koji je zapravo doveo u pitanje teritorijalni integritet Ukrajine", naglasio je glasnogovornik ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova.
Objavu je zaključio zahvalom "hrvatskoj vladi i hrvatskom narodu na nepokolebljivoj potpori Ukrajincima u borbi protiv ruske agresije".
"Ovo je nažalost realnost kada govorimo o Hrvatskoj pošti., Ali do toga dolazi zbog sustava, a ne zbog djelatnika, poštara. Oni vrijedno rade po svim vremenskim uvjetima i pokušavaju pokriti očite nedostatke u sustavu pošte" istaknuo je Peršurić
Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja kako je danski državljanin, od 2004. do 2024. godine, kao organizator i član zločinačkog udruženja na ilegalno narko-tržištu Danske uvozio značajne količine droga (kokain i konoplja). Koristeći hrvatske, srpske i austrijske transportne mreže drogu je distribuirao kupcima putem danske mreže preprodavatelja
Biračima se protekle 32 godine, 'nudilo' ukupno 68 kandidata, u međuvremenu, 13 ih je umrlo, nekolicina ih je imala problema sa zakonom, pa je jedan završio u zatvoru, a drugi kaznu odradio radeći za opće dobro
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
