Plenkoviću u drugoj godišnjici ruske agresije: Ukrajina može i dalje računati na snažnu potporu Hrvatske

Danas je u Zagrebu održan skup podrške Ukrajini povodom druge godišnjice od ruske agresije i početka rata. Na Trgu Bana Jelačića, među ostalim, bili su i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i bivša predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.

Braneći se od ruske agresije, Ukrajina brani slobodu i demokraciju zapadnih zemalja i u tome je treba podržati, poruka je subotnjeg skupa podrške za Ukrajinu u Zagrebu u povodu druge godišnjice početka ruske invazije.

"Dajte im što im treba. To je poruka svijetu da podrži Ukrajince u ovim trenucima borbe, obrane ključnih vrijednosti: slobode i demokracije", rekao je na skupu ukrajinski veleposlanik Vasilij Kirilič.

Prema ukrajinskom veleposlanstvu, Rusija je tijekom dvije godine rata ubila 11.634 civila, uključujući 514 djece, uništila 110.957 stambenih zgrada, 2892 obrazovne i 723 zdravstvene ustanove.

"Sloboda i demokracija su ključne riječi svakog Ukrajinca. To su riječi kojih se boji ruski agresor. U strahu pred ovim vrijednostima, on traži mogućnost da uništi svakoga tko ih drži u srcu", dodao je Kirilič, pozvavši na jedinstvo i zajedništvo.

Američka veleposlanica Nathalie Rayes kazala je da postupci Moskve u Ukrajini potkopavaju međunarodna načela ključna za mir i sigurnost.

"Ugrožavajući te principe, Rusija ugrožava sam međunarodni sustav, prijeti prosperitetu i budućnosti Europe i njenih transatlantskih partnera. Ne smijemo dozvoliti Rusiji da pobijedi niti ćemo to dozvoliti. Demokracije svijeta će čuvati slobodu sada, sutra i zauvijek", rekla je Rayes.

William De Baets, belgijski veleposlanik u Hrvatskoj, kazao je da će Europa nastaviti podržavati Ukrajinu "koliko god bude potrebno".

"Kada dođe vrijeme, Ukrajina za (pregovarački) stol sa svojom formulom za mir mora doći snažna. Zato što je ukrajinska borba također borba za naše zajedničke temeljne vrijednosti i načela. Demokracija, suverenitet, teritorijalni integritet, ljudska prava i vladavina prava. Njihova pobjeda će biti i naša pobjeda", rekao je De Baets.

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu iz redova pučana Karlo Ressler istaknuo je da "nas povijest europske civilizacije jasno uči da će oni koji misle da se zlo može pobijediti kalkuliranjem i popuštanjem, sutra to zlo imati na svom pragu".

"Oni koji misle da je Hrvatskoj svejedno hoće li u Ukrajini prevladati nekakav ekspanzionistički koncept 'ruskoga svijeta', će u našem neposrednom okruženju, u našem susjedstvu, ubrzo imati one koji će se usuditi kopirati takve maligne koncepte ekspanzionističke, hegemonističke politike”, izjavio je Ressler, dodavši da "imamo jasnu moralnu odgovornost stati na stranu slobode nasuprot tiraniji".

Poruka premijera

I hrvatski premijer Andrej Plenković  je odao priznanje herojskim naporima ukrajinskog vodstva, naroda i vojske u obrani zemlje i europske sigurnosti i poručio da Kijev može računati na snažnu potporu Hrvatske.

"Prije dvije godine, nakon agresije koju je započela 2014. godine kada je okupiran Donbas i anektiran ukrajinski Krim, Rusija je otpočela brutalnu i otvorenu vojnu invaziju na Ukrajinu. Od tada smo svjedoci herojskih napora ukrajinskog vodstva, naroda i vojske u obrani svojih domova i prava na slobodu i samostalnost. No u tom se ratu Ukrajinci bore i za sigurnost cijele Europe, jer bi slom Ukrajine stubokom izmijenio geopolitičke odnose i neminovno povećao ruske apetite prema Europi. Zato Ukrajina u svojoj borbi nije sama. Široka i snažna podrška demokratskog svijeta izraz je otpora ideji da sila jačega ima prednost pred međunarodnim pravom, moralom i univerzalnim vrijednostima. I Hrvatska je snažno uz Ukrajinu", navodi se u priopćenju Vlade.

"U ove smo dvije godine bili svjedoci barbarskim napadima na ukrajinske gradove i civile, najokrutnijim ratnim zločinima, bešćutnoj otmici i deportaciji ukrajinske djece, razornim napadima na energetsku i kritičnu infrastrukturu te pomorskim blokadama čije gospodarske posljedice osjeća cijeli svijet, pa tako i hrvatski građani. Prisjećamo se i herojskih branitelja Mariupolja koji su, poput branitelja Vukovara, također izdržali tromjesečnu opsadu do potpunog razaranja grada. Istodobno, zadivile su nas odlučnost ukrajinskog vodstva, borbenost ukrajinske vojske i hrabrost ukrajinskog naroda čiji herojski otpor je potaknuo nezabilježen val solidarnosti i pomoći međunarodne zajednice", poručuje hrvatski premijer.

Plenković je ocijenio da je danas "i Kremlju jasno da je ruski cilj osvajanja Ukrajine propao. Štoviše, Ukrajina je oslobodila velika područja kod Harkiva i Hersona te, unatoč nepovoljnom omjeru snaga, pruža žilav otpor agresoru. Istodobno, Europa nikad nije bila manje ovisna o ruskim energentima, NATO nikad snažniji, a slobodni i demokratski svijet i dalje je privržen potpori Ukrajini."

"Pod vodstvom Vlade, Hrvatska je pomogla i nastavlja pomagati Ukrajini – politički, diplomatski, ekonomski, vojno te humanitarno kroz prihvat izbjeglica. Kao zemlja koja je i sama bila žrtva velikosrpske agresije, Hrvatska prijateljskoj Ukrajini otvorena srca prenosi svoja jedinstvena iskustva iz Domovinskog rata, pogotovo na području razminiranja i procesuiranja odgovornih za ratne zločine te joj pruža pomoć u rehabilitaciji ranjenih civila i branitelja", navodi se u priopćenju.

U znak podrške Ukrajini, u protekle je dvije godine Hrvatska bila domaćin i dviju velikih međunarodnih konferencija o Ukrajini: Prvog parlamentarnog sastanka Međunarodne krimske platforme te Međunarodne donatorske konferencije o humanitarnom razminiranju Ukrajine. Kao jedna od rijetkih zemalja koja je i prije ruske invazije jasno podržala europsku perspektivu Ukrajine, i to potpisom u Kijevu 2021. deklaracije Zelenskij–Plenković, Hrvatska je zdušno poduprla povijesnu odluku o otvaranju pregovora za članstvo Ukrajine u Europskoj uniji. Uz pozamašnu vojnu pomoć koju smo i sami pružili, podržali smo i odluku o osiguranju dugoročne pomoći Europske unije Ukrajini u iznosu od 50 milijardi eura, dodaje se.

"Osim što su one odraz jasnog opredjeljenja hrvatske vlade na strani napadnute Ukrajine i zaštite demokratskih vrijednosti, navedene odluke pridonose sveukupnoj europskoj potpori Ukrajini i jedinstvu Europske unije, ali i vjerodostojnosti Hrvatske kao članici NATO‑a. Stoga na današnji dan odajemo dužnu počast svim žrtvama ruske agresije, uvjereni u konačnu pobjedu Ukrajine i oslobađanje svih okupiranih i anektiranih teritorija. U obrani svog suverenog prava da slobodno i samostalno odlučuje o svojoj sudbini, ukrajinski narod može računati na potporu Hrvatske, koja ne zaboravlja podršku Ukrajine u Domovinskom ratu", ističe hrvatski premijer.

Kao znak potpore Ukrajini na zgradi Vlade izvješena je, uz hrvatsku zastavu i zastavu EU-a, i ukrajinska zastava.