Politika i društvo

Otvoreno pismo Sindikata novinara Hrvatske

Poštovani gospodine Plenkoviću, digli ste si plaće, a kada će na dnevni red doći medijske slobode i prava novinara?

Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo  u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima


 
4 min
Istra24

Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo  u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima

Sindikat novinare Hrvatske obratio se otvorenim pismom predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću.

"Poštovani gospodine Plenkoviću, predsjedniče Vlade Republike Hrvatske,

Dan nakon poraznog Izvještaja Europske komisije o vladavini prava u Republici Hrvatskoj, te nekoliko dana nakon objave Monitora medijskog pluralizma za 2024. godinu, na sjednici Vlade donijeli ste odluku o povećanju plaća najvišim državnim dužnosnicima objašnjavajući je riječima: „Smatramo da je nakon svih tih postignuća vrijeme da se i ovo pitanje stavi na dnevni red“.

Prema izvještaju "Monitora medijskog pluralizma", koje je objavio Centar za medijski pluralizam i medijske slobode, Hrvatska je s Crnom Gorom i Rumunjskom ostala u najgoroj visoko rizičnoj skupini zemalja po uvjetima rada novinara. U Izvještaju je istaknuto da se u Hrvatskoj neki problemi i dalje ne rješavaju sustavno, uključujući zlouporabu optužbi za klevetu i tužbe SLAPP-a, nominacije i imenovanja za regulatorna tijela i javni medijski servis, nerazvijena politika prema digitalnim medijima, nedostatak transparentnosti i podataka o održivosti medija. Preporuke su: poboljšati uvjete rada novinara donošenjem zakonskih okvira koji omogućuju bolje uvjete rada u sektoru i poticanje kolektivnog pregovaranja. Danas u Hrvatskoj na snazi imamo tek nekoliko kolektivnih ugovora u medijima, uglavnom javnim, uz uporno odbijanje nakladnika da sjednu za pregovarački stol sa socijalnim partnerom, sindikatom kao predstavnikom radnika.

U godišnjem Izvješću o vladavini prava (Rule of Law Report 2024) Europska komisija ističe i izražava zabrinutost zbog činjenice da u Hrvatskoj nema napretka u jačanju okvira za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja, učinkovitu provedbu javnih natječaja za sufinanciranje lokalnih i regionalnih medija. I Europska komisija ne vidi dovoljno napretka u rješavanju problema SLAPP tužbi, te naglašava problem utjecaja politike na  neovisnost Vijeća za elektroničke medije i Hrvatske radiotelevizije, a kod HRT-a kritiziraju i potencijalni sukob interesa te upozoravaju na nepravilnosti u poslovanju koje je otkrila revizija. Upozoravaju i na problem nedovoljne transparentnosti vlasništva nad medijima i raspodjele državnog oglašavanja.

To su problemi na koje upozoravaju Europska komisija i ugledna međunarodna organizacija Centar za medijski pluralizam i medijske slobode.

Sindikat novinara Hrvatske upozorava i na činjenicu da novinari/ke za svoj odgovorni i društveno važni rad za javno dobro zarađuju u prosjeku svega 1.043 EUR neto. Usto, samo u dva javna medija redovito se obnavljaju kolektivni ugovori, dok u privatnim medijima gotovo  u potpunosti izostaje i socijalni dijalog i zaštita radničkih prava i kolektivni ugovor. Time se medijskim radnicima u RH krši temeljno ljudsko pravo na sindikalno organiziranje i kolektivno pregovaranje iako EU od svih članica traži pokrivenost od 80 posto tržišta rada kolektivnim ugovorima.

Gospodine premijeru, stoga smatramo da bi prioriteti Vlade trebali biti usmjereni i na rješavanje ovih kritičnih pitanja koja izravno utječu na kvalitetu demokracije i svakodnevni život građana.

Zanima nas kad će na dnevni red doći:

-           Stvaranje okruženja da se u medijskom sektoru u Hrvatskoj pokrene socijalni dijalog i radnici/novinari budu u prilici pregovarati o svojim radnim i profesionalnim pravima, da se pokrenu kolektivni pregovori u svim medijima i na nacionalnoj razini s poslodavcima u medijskom sektoru;

-           Kad ćete pokrenuti zakonodavne reforme za poboljšanje radnih uvjete novinara/ki koje bi osigurale stabilnost i sigurnost uvjeta rada i povećale uredničku autonomiju;

-           Konkretni koraci za jačanje medijskog pluralizma i slobode medija, uključujući rješavanje pitanja SLAPP tužbi, transparentnosti vlasništva nad medijima i pravedne raspodjele državnog oglašavanja;

-           Zakonski okvir za pravednu i transparentnu raspodjelu državnog oglašavanja prema jasnim kriterijima kako bi se podržali lokalni i regionalni mediji, čime bi se osigurala neovisnost i kvaliteta medijskog izvještavanja;

-           Zakon o medijima koji će biti osmišljen u suradnji s novinarima, medijskim stručnjacima, organizacijama koje predstavljaju novinare, kako bi taj zakonski tekst odgovarao potrebama i izazovima suvremenog medijskog okruženja u Hrvatskoj.

 

Gospodine Plenkoviću, pišemo vam ovo otvoreno pismo jer smatramo da bi „nakon svih tih postignuća državnih dužnosnika“ bilo vrijeme da se i ova pitanja od šireg društvenog interesa stave na dnevni red", zaključuje se u pismu kojeg za Sindikat novinara Hrvatske potpisuje predsjednica Maja Sever.


Nastavite čitati

Zbog pranja novca povezanih s ilegalnom trgovinom drogom uhićeni državljanin Danske i dvije hrvatske državljanke

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđena sumnja kako je danski državljanin, od 2004. do 2024. godine, kao organizator i član zločinačkog udruženja na ilegalno narko-tržištu Danske uvozio značajne količine droga (kokain i konoplja). Koristeći hrvatske, srpske i austrijske transportne mreže drogu je distribuirao kupcima putem danske mreže preprodavatelja

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.