Potpredsjednik EK: Rusija se sustavno pokušava uplitati u demokratske procese u EU-u. Latvijska europarlamentarka ruska špijunka?

Rusija se sustavno pokušava uplitati u demokratske procese u Europskoj uniji, poručio je u srijedu potpredsjednik Europske komisije Margaritis Schinas, nakon što se pojavila sumnja da je dugogodišnja europarlamentarka iz Latvije godinama suradnik ruske obavještajne službe.

„Znamo za višestruke, sustavne ruske pokušaje miješanja u demokratske procese i sustave u Europskoj uniji, diljem Europe“, kazao je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu Schinas, povjerenik EK za promicanje europskog načina života.

Europski parlament otvorio je početkom prošloga tjedna internu istragu o slučaju latvijske europarlamentarke Tatjane Ždanoke nakon što je neovisni ruski portal Insider objavio da je Ždanoka godinama suradnik ruske obavještajne službe FSB.

Ždanoka, Ruskinja iz Latvije, članica je Europskog parlamenta od 2004. Ždanoka se ne može kandidirati na latvijskim parlamentarnim i lokalnim izborima jer se kao članica Komunističke partije i nakon 1991. protivila latvijskoj neovisnosti. 

Ukupno samo 13 eurozastupnika nije glasalo za osudu ruske agresije na Ukrajinu u ožujku 2022., a Ždanoka je bila među njima nakon čega je izbačena iz kluba Zelenih.

Afera je u međuvremenu postala poznata pod nazivom „Russiagate“, a o tom slučaju i ruskom uplitanju u demokratske procese Europski parlament će usvojiti rezoluciju u četvrtak.

„Duboko su zabrinjavajuće nedavne optužbe da bi članovi ovog doma mogli raditi“ za rusku obavještajnu službu, kazao je Schinas.

„No, vjerujem da je dužnost ove kuće istražiti tko je što učinio i pod kojim uvjetima igra moskovsku igru“, dodao je.

Schinas je istaknuo da Kremlj kampanjama dezinformiranja, između ostalog trolovima na društvenim mrežama, želi „destabilizirati europsku demokraciju“.

Naveo je i da su se ruski predstavnici sastajali s katalonskim separatistima između 2017. i 2020.

"Široka mreža"?

Latvijska pučanka Sandra Kalniete kazala je da za nju nije iznenađenje da je Ždanoka suradnik ruske obavještajne službe, a istaknula je i da ona „nije jedina koja slobodno promiče“ ruske interese, već postoji "široka mreža" suradnika FSB-a s korijenom u sovjetskom razdoblju.

Tatjana Ždanoka odbacila je optužbe u Europskom parlamentu.

Poručila je da je ona „agentica za mir, agentica za Europu bez fašizma, agentica za prava manjina i agentica za ujedinjenu Europu od Lisabona do Urala“.

Hrvatski europarlamentarci Tonino Picula, Željana Zovko i Sunčana Glavak sudjelovali su u raspravi.

Zastupnik SDP-a kazao je da EU ne smije biti naivna u odnosu prema Rusiji koja „provodi različite sheme vršenja utjecaja i uplitanja u naše političke procese“.

„Putin je računao i još uvijek računa ne samo na vojsku u uniformama, već i onu bez uniformi. Bilo da to rade novcem, ideologijom ili partikularnim interesom, njihov rad potkopava Europsku uniju i predstavlja sve veću sigurnosnu prijetnju. Zato trebamo učiniti više da zaštitimo demokraciju i integritet EU-a“, poručio je Picula.

Zovko je podsjetila da je ranije grčka socijalistička eurozastupnica Eva Kaili bila glavni protagonist afere "Katargate", dok je Ždanoka „dojučerašnja članica kluba Zelenih koja je uz neke dobro poznate članove krajnje ljevice koristila ovu kuću da kroz rusku propagandu destabilizira europsko jedinstvo“.

U kontekstu afere zastupnica HDZ-a pozvala je na „otvaranje arhiva UDB-e i KOS-a, ključnih za povijesnu istinu bivše Jugoslavije koju netko još glorificira, kako bismo konačno rasvijetlili ovo mračno doba povijesti“.

„Vrijeme je da se suočimo i prepoznamo sve što nas čini osjetljivima na manipulacije najvećeg živućeg komunističkog diktatura Putina koji se vješto kao s marionetama igra sa svim aktivistima ideologije koja i danas ostavlja milijune žrtava“, poručila je Zovko.

Glavak je kazala kako je Rusija i dalje glavni izvor kampanja dezinformiranja, dok je za kolege „koji rade u korist agresora i ruske propagande“, kazala da su „ljudi bez morala“.

Odgovor na „vojsku dezinformatora“ treba biti „poboljšanje kibernetičke obrane, osiguranje transparentnosti izbornog procesa i jačanje svijesti“, istaknula je Glavak.