Politika i društvo

POVODOM ČESTIH KRŠENJA ZAKONSKIH ODREDBI

Pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević: „Djeca imaju pravo na potpunu zaštitu identiteta u medijima"

„Naglašavamo kako činjenicu da je netko sam, svojevoljno objavio podatke o svojoj djeci na svojim profilima na javno dostupnim društvenim mrežama novinari najčešće tumače kao prešutni pristanak za objavu u medijima. Međutim, i u tim situacijama, pa i onima u kojima se roditelji izravno obraćaju medijima podastirući činjenice iz privatnog života djeteta, treba imati na umu Kodeks časti hrvatskih novinara i voditi računa o dobrobiti i zaštiti dostojanstva djece“, istaknula je pravobraniteljica


 
2 min
HINA
Helenca Pirnat Dragičević

„Naglašavamo kako činjenicu da je netko sam, svojevoljno objavio podatke o svojoj djeci na svojim profilima na javno dostupnim društvenim mrežama novinari najčešće tumače kao prešutni pristanak za objavu u medijima. Međutim, i u tim situacijama, pa i onima u kojima se roditelji izravno obraćaju medijima podastirući činjenice iz privatnog života djeteta, treba imati na umu Kodeks časti hrvatskih novinara i voditi računa o dobrobiti i zaštiti dostojanstva djece“, istaknula je pravobraniteljica

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević danas je, potaknuta brojnim medijskim objavama koje se odnose na djecu, upozorila medije na njihovu odgovornost u izvještavanju o djeci.

„Djeca imaju pravo na potpunu zaštitu identiteta u medijima u svakoj situaciji kada se o njima izvještava, a pogotovo ako bi otkrivanje identiteta moglo štetiti njihovoj dobrobiti. Povreda privatnosti djeteta je i kazneno djelo“, naglasila je pravobraniteljica nakon brojnih medijskih objava o djeci žrtvama nasilja, smrtnim stradanjima, o djeci počinitelja prekršaja i kaznenih djela, o djeci u središtu roditeljskog sukoba...

Istaknula je i da se te zakonske odredbe vrlo često krše ili proizvoljno tumače, „dijelom zato što nakladnici i urednici s njima nisu upoznati“, a mnogi ih i svjesno krše, znajući da je malo vjerojatno da će za to biti sankcionirani.

Poručila je da su mediji obvezni štititi osobnost i integritet djeteta prikrivanjem identiteta djeteta, odnosno svih podataka prema kojima se on može otkriti, posebice u situaciji u kojoj bi mu medijsko izlaganje moglo štetiti.

Jednom objavljeni podaci postaju dostupni svima 

Helenca Pirnat Dragičević naglasila je da je važno uvijek promisliti o mogućoj štetnosti za dijete te prije objave medijskog sadržaja procijeniti može li ono ugroziti ili osramotiti dijete, naštetiti mu, ugroziti njegovu privatnost, odnosno uznemiriti ga.

Jednom objavljeni podaci o djeci postaju dostupni svima, te se mogu koristiti u različite svrhe, pa i na štetu djece, navela je.  

„Naglašavamo kako činjenicu da je netko sam, svojevoljno objavio podatke o svojoj djeci na svojim profilima na javno dostupnim društvenim mrežama novinari najčešće tumače kao prešutni pristanak za objavu u medijima. Međutim, i u tim situacijama, pa i onima u kojima se roditelji izravno obraćaju medijima podastirući činjenice iz privatnog života djeteta, treba imati na umu Kodeks časti hrvatskih novinara i voditi računa o dobrobiti i zaštiti dostojanstva djece“, istaknula je pravobraniteljica.  

Oprez preporučuje i u slučaju kad roditelji imaju potrebu podijeliti snimke, fotografije i zajedničke trenutke s djecom. „Naime, i takve objave mogu biti nekontrolirano proširene te izazvati neprimjereno reagiranje šire javnosti, čime se povećava rizik da će dijete biti izloženo dodatnim komentarima, što može biti štetno i uznemirujuće za dijete“, napomenula je.

Pravobraniteljica je podsjetila da Konvencija o pravima djeteta svakom djetetu jamči pravo na zakonsku zaštitu protiv miješanja u njegovu privatnost, obitelj, dom ili prepisku, kao i zaštitu protiv nezakonitih napada na njegovu čast i ugled.

Napomenula je da odredbe o zaštiti privatnosti djeteta sadrže i zakoni o medijima i o elektroničkim medijima i Pravilnik o zaštiti maloljetnika u elektroničkim medijima.


Nastavite čitati

Zaprimljeno 11 kandidatura, osam ima dovoljno potpisa

DIP je zaprimio kandidature Zorana Milanovića, Dragana Primorca, Mostova Mira Bulja, nezavisnih Marije Selak Raspudić, Nike Tokića Kartela, Slobodana Midžića i Tomislava Jonjića. Zaprimio je i kandidature Dražena Keleminca (Autohtona Hrvatska stranka prava), Ivane Kekin (Možemo), Branke Lozo (Dom i nacionalno okupljanje) i Karoline Vidović Krišto (Odlučnost i pravednost) koja je u sinoć posljednja stigla u DIP

Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.

  • Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.