"U 2022., u kojoj smo se vratili životu kakav smo poznavali prije pandemije, prijavljen nam je 101 slučaj nasilja u vrtićima i školama, dvostruko više nego 2021., kada je prijavljen 51", navodi u Izvješću za prošlu godinu pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević. Sedam se slučajeva odnosi na nasilje u vrtiću, 94 na nasilje u osnovnoj i srednjoj školi, od čega 85 na vršnjačko nasilje
"U 2022., u kojoj smo se vratili životu kakav smo poznavali prije pandemije, prijavljen nam je 101 slučaj nasilja u vrtićima i školama, dvostruko više nego 2021., kada je prijavljen 51", navodi u Izvješću za prošlu godinu pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević. Sedam se slučajeva odnosi na nasilje u vrtiću, 94 na nasilje u osnovnoj i srednjoj školi, od čega 85 na vršnjačko nasilje
Ured pravobraniteljice za djecu prošle je godine zaprimio dvostruko više pritužbi za vršnjačko nasilje u školama i vrtićima nego u 2021. godini, ali je dio njih preuveličan ili neutemeljen, izvijestila je pravobraniteljica.
U 2022., u kojoj smo se vratili životu kakav smo poznavali prije pandemije, prijavljen nam je 101 slučaj nasilja u vrtićima i školama, dvostruko više nego 2021., kada je prijavljen 51, navodi u Izvješću za prošlu godinu pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević.
Sedam se slučajeva odnosi na nasilje u vrtiću, 94 na nasilje u osnovnoj i srednjoj školi, od čega 85 na vršnjačko nasilje.
Prema podacima Ministarstva rada, obitelji i socijalne politike za 2021., zbog vršnjačkog je nasilja prijavljeno gotovo 1500 djece.
Pravobraniteljica ističe da „dojam snažnog porasta vršnjačkog nasilja u školama daje sadržaj pritužbi roditelja koji, ponekad i neistinito, opisuju teške oblike nasilja o čemu izvješćuju i medije“.
Navodi da nadzori često utvrde značajno manji opseg i težinu nasilnog ponašanja, a dio pritužbi pokazao se i neutemeljenima.
No, pojedini roditelji i nakon što se utvrdi priroda sukoba inzistiraju da je riječ o nasilju i da je njihovo dijete žrtva te traže stroge sankcije za „zlostavljača“, a postupanje škole koje nije u skladu s njihovim očekivanjem doživljavaju kao propuste pa djelatnike prijavljuju raznim institucijama.
Pirnat Dragičević prenosi navod jedne škole da imaju sve veći problem s neprimjerenim i neosnovanim optužbama i traženjima roditelja koji žele informacije o drugoj djeci, sudjelovanje u aktivnostima škole, prijete prijavama i medijima.
„Neki roditelji se obrušavaju ružnim komentarima na kompetentnost i profesionalnost djelatnika škole, udružuju se u roditeljske grupe na društvenim mrežama u kojima pišu ružne komentare o drugoj djeci i roditeljima. Takve grupe mogle bi se opisati kao grupe mržnje prema pojedinom djetetu“, ističe pravobraniteljica.
Škole se, dodaje, osjećaju nezaštićeno i izložene javnim napadima koji se ne sankcioniraju.
Pojedini se roditelji na ponašanje neke djece pritužuju već u njihovoj vrtićkoj dobi.
"Nerijetko i uobičajene razvojne sukobe između male djece koji završe ugrizom, guranjem i grebanjem ili istraživanje spolnosti primjereno dobi, vide kao (seksualno) zlostavljanje i traže poduzimanje „oštrih“ mjera prema drugom djetetu i njegovim roditeljima. Pritom nerijetko drugo dijete nazivaju „zlostavljačem, seksualnim manijakom“ i slično“, piše pravobraniteljica.
Pritom ne spori potrebu da vrtići educiraju roditelje o razvojnim osobitostima i ponašanju koje je uobičajeno za određenu dob.
Izvješće na gotovo 280 stranica donosi pogled na stanje dječjih prava u Hrvatskoj.
Iz njega su vidljivi pomaci, ali i ključni problemi u ostvarivanju njihovih prava, kaže pravobraniteljica pa navodi dječje siromaštvo, nasilje nad djecom, diskriminaciju, ostvarivanje prava djece s teškoćama u razvoju, nedostatnu podršku za mentalno zdravlje te neodgovarajuću zaštitu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi.
U Hrvatskoj svako peto dijete živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a u dugotrajnom i dubokom siromaštvu živi 14 tisuća djece korisnika zajamčene minimalne naknade.
Pravobraniteljica pozdravlja ovogodišnje povećanje te naknade i uvođenje besplatnog školskog obroka, no, upozorava da to ne pokriva troškove života i potrebe djece, niti im je dostatna pomoć pri izlasku iz siromaštva.
Kad je riječ o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, koncem 2022. godine u ustanovama je bilo 818 djece, 11 više nego godinu prije.
Povećanje broja djece bilo bi i veće da njihovi kapaciteti nisu popunjeni, navodi Pirnat Dragičević, i kao poseban problem ističe situacije u kojima dijete treba žurno izdvojiti iz obitelji i smjestiti.
- Upoznati smo sa situacijama u kojima su ustanove unatoč prekapacitiranosti primile djecu koja su tada spavala u dnevnim boravcima ili u prostoru knjižnice, ali i sa slučajevima kada su ustanove odbile primiti dijete na smještaj, navela je.
Ured pravobraniteljice lani je postupao u 3799 predmeta, od kojih su 1932 bila nova, najveći broj prijava ponovo je bio iz područja obrazovanja te ostvarivanja roditeljske skrbi.
“Čime se to oni bave da imaju moju lažnu snimku? Kakva je to politička stranka koja se bavi lažnom snimkom premijera kako bi ga upleli u njihov glib živog blata", upitao je Plenković te poručio možemovcima da "nisu normalni"
Odgovarajući na pitanja novinara planira li se ispričati Nikici Jelaviću kako je on ne bi tužio za navodnu klevetu, poručila je kako njegove poruke smatra zastrašivanjem, te kako ga se ne boji
"Protiv moje volje, uključili su me u svoju prljavu političku kampanju. Svima je, vjerujem, očito da o našem susretu nisam javno govorio ja - nego Mile Kekin. Ponavljam, ništa od navedenog u jučerašnjim istupima gospođa iz vodstva Možemo vezano uz mene i sastanak s Milom Kekinom nije točno, osim da je Kekin platio parking za moj auto", rekao je
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našim uvjetima korištenja.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
